Lucije Pomponije

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Lucije Pomponije (lat. Lucius Pomponius), bio je rimski komediograf, čije je stvaralaštvo, prema Hijeronimu, na vrhuncu bilo 89. pne.[1] Poticao je iz Bononije (današnje Bolonje), pa je imao i nadimak Bononiensis.[2] Pisao je atelane, odnosno drame koje su on i njegov savremenik Kvint Novije iz sfere pučke improvizacije preneli u književnost dajući im umetničku stilizaciju.[2][3] Glumci u atelani tako su prvi put dobili scenarij (pisan u grčkim metričkim oblicima) i unapred razrađen zaplet.[4] Makrobije, Seneka i Velej Paterkul hvale Pomponijevu veštu upotrebu seljačkog, opscenog i svakodnevnog jezika, punog aliteracija i igre reči.

U delima rimskih gramatičara, poglavito Nonija Marcela, sačuvalo se oko 200 stihova i oko 70 naslova, koji se prema tematici mogu ovako razvrstati:[5]

Seoske teme
  • Agricola vel Pappus Agricola ("Seljak" ili "Starkelja na selu").
  • Aruspex vel Praeco Rusticus ("Vrač" ili "Glasnik na selu").
  • Asina vel Asinaria ("Magarac").
  • Arista ("Klasje").
  • Aleones ("Kockari").
  • Augur ("Augur").
  • Campani ("Kampanci").
  • Capella ("Kozica").
  • Ergastulum ("Radionica").
  • Placenta ("Kolač").
  • Porcetra vel Porcaria ("Krmača").
  • Rusticus ("Seljak").
  • Sarcularia ("Motika").
  • Vacca vel Marsupium. ("Krava" ili "Vreća").
  • Verres aegrotus ("Bolesni Ver").
Tipski karakteri
  • Bucco adoptatus ("Ždera usvojenko").
  • Bucco auctoratus ("Ždera unajmljenko").
  • Hirnea Pappi ("Starkeljina tegla").
  • Maccus ("Budalina").
  • Macci Gemini ("Budaline blizanci").
  • Maccus miles ("Budalina u vojsci").
  • Maccus sequester ("Budalina kao posrednik").
  • Maccus virgo ("Budalina kao devojka").
  • Pappus agricola ("Starkelja na selu"").
  • Pappus praeteritus ("Uplašeni starkelja").
  • Pannuceati? ("Odrpanci").
  • Pytho Gorgonius ("Piton gorgonski").
  • Sponsa Pappi ("Starkeljina nevesta").
Mitološka tematika
Zanatlije i druga zanimanja
  • Aedituus ("Čuvar hrama").
  • Conditiones ("Ugovori").
  • Decuma fullonis ("Valjaoničarev desetak").
  • Fullones ("Valjaoničari").
  • Leno ("Svodnik").
  • Medicus ("Lekar").
  • Pictores ("Slikari").
  • Piscatores ("Pecaroši").
  • Pistor ("Pekar").
  • Praeco posterior ("Budući glasnik").
  • Portitor vel Portus ("Carinik" ili "Luka").
  • Prostibulum ("Kurva").
Različite teme
  • Adelphi ("Braća").
  • Annulus posterior ("Budući prsten").
  • Collegium ("Udruženje").
  • Concha? ("Školjke").
  • Cretula seu Petitor? ("Glina pečatnica" ili "Tražilac").
  • Dotala ("Miraz").
  • Dives ("Bogataš").
  • Galli Transalpini ("Transalpijski Gali").
  • Haeres Petitor ("Tražilac nasledstva").
  • Kalendae Martiae ("Prvi mart").
  • Lar familiaris ("Porodični Lar").
  • Maevia ("Mevija", žensko ime).
  • Maialis ("Uškopljenko", kao uvreda).
  • Munda ("Munda", grad u Hispaniji).
  • Nuptiae ("Svadba").
  • Patruus ("Stric").
  • Philosophia ("Filozofija").
  • Praefectus morum? ("Nadzornik morala").
  • Quinquatria ("Kvinkvatre", Minervina svetkovina).
  • Synephebi ("Mladi prijatelji").
  • Satira ("Satira").
  • Syri? ("Sirijci").
  • Verniones? ("Ropčad").

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Simon Hornblower & Antony Spawforth, The Oxford Classical Dictionary, 3rd ed., 2003, s.v. Pomponius, Lucius.
  2. 2,0 2,1 William Smith (ur.), Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, 1870, s.v. Lucius Pomponius Bononienses ((en))
  3. Vladimir Vratović, "Rimska književnost", Povijest svjetske književnosti, Mladost, Zagreb, 1977, str. 221.
  4. Milan BudimirMiron Flašar, Pregled rimske književnosti, Naučna knjiga, Beograd, 1991, str. 178.
  5. Maurice Meyer, Études sur le théâtre latin, Paris, 1847 ((fr))