Lođa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Lođa
loggia
Lođa u Višnjanu
Lođa u Višnjanu

Lođa (talijanski: loggia, od starofrancuskog: loge, srednjovjekovni latinski: laubia=sjenica (od lišća- loža[1]) je prostorija, hodnik, galerija ili trijem bez zida (otvoren) sa jedne ili više strana.[2]

Historija i karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Lođe su produkt naroda mediteranskog bazena, kraja u kom je ljeti suviše vruće pa treba imati neki prostor zaštićen od sunca. Za lođe su znali još antički Egipćani, oni su ih gradili na krovovima ili oko unutrašnjeg dvorišta.[2]

Firentinska Loggia dei Lanzi

U srednjovjekovnoj i renesansnoj Italiji - lože su se često podizale uz trgove kao mjesta za sastanke. Takva je fiorentinska - Loggia dei Lanzi, koju su [[1376. započeli graditi Benci di Cione i Simone di Francesco. Lođe su se gradile i po vilama, naročito kao uzdužne galerije na katu zgrade.[1]

Često su i bogato dekorirane, takva je naprimjer rimska Villa Farnesina koju je Rafael oslikao freskama.[2]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "lođa" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMH. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36964. pristupljeno 3.2. 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Loggia" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/technology/loggia. pristupljeno 3.2. 2019. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]