Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
| ||||||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=small}
.svg)
Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika (ruski: Крымская Автономная Социалистическая Советская Республика, krimskotatarski: Qırım Muhtar Sotsialist Sovet Cumhuriyeti) skraćeno: Крымская АССР) bila je jedna od autonomnih republika Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike koja je egzistirala od 1921. do 1945. i ponovno od 1991. do 1992. godine.
Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike, osnovana je 8. oktobra 1921., umjesto dotadašnje Krimske Narodne Republike. [1]
Od kraja 1941. do proljeća 1944. Krim je bio pod okupacijom Trećeg Reicha i administrativno je uključen u sastav Reichskommissariata Ukrajina.
Nakon oslobođenja krimskog poluotoka u maju 1944, nekih 200.000 Krimskih Tatara je prisilno deportirano u Sibir i republike Centralne Azije, zbog optužbi za kolaboraciju sa nacistima tokom Drugog svjetskog rata.[2]
Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945., Krimska ASSR je reorganizirana u Krimsku oblast Ruske SFSR , koja je od 26. aprila 1954. postala dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Tu odluku donio je tadašnji predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov u povodu 300 godišnjice Perejaslavsog sporazuma, kojim je Ukrajina podpala pod rusku vlast.[2] Krimska ASSR je nakratko obnovljena nakon raspada Sovjetskog saveza 12. februara 1991. i egzistirala je do 6. maja 1992., kad je proglašena umesto nje Autonomna Republika Krim.
Prema podacima iz 1939. godine, na području Krimske ASSR živjelo je 49,6% Rusa, 19,4% Krimskih Tatara, 13,7% Ukrajinaca, 5,8% Židova i 4,5% Nijemaca.
- ↑ „Справочник по истории Коммунистической партии и Советского Союза 1898 - 1991” (ruski). Knowbysight. Pristupljeno 21. 03. 2014.
- ↑ 2,0 2,1 „Crimea” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 03. 2014.