Kosače (Goražde)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kosače
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/Županija Bosansko-podrinjski kanton
Opština/Općina Goražde
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 173
Geografija
Ostali podaci
Pozivni broj 038

Kosače je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Goražde koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 173 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje Kosače je smješteno na uzvišenju, iznad lijeve obale rijeke Osanice, lijeve pritoke Drine.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Oblast Drina (Gornje Podrinje) spominje se kod popa Dukljanina sredinom 12. stoljeća. Od tog vremena može se pratiti njezin izuzetan značaj, bilo da se nalazi u sastavu srpske ili bosanske države. Godine 1373. ova je oblast pripala Bosni, kada je Tvrtko I Kotromanić, u sporazumu sa knezom Lazarom, savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića.

Goražde je bilo poznato srednjovjekovno trgovište u vlasti obitelji Hranića-Kosača. U pisanim izvorima prvi put se spominje 1376. godine. Oblast Drina obuhvatala je župe: Bistricu, Govzu, Osanicu, Goražde, Pribud i Pivu. Župi Osanica pripadalo je i selo Kosače, u kojem neki znanstvenici traže postojbinu ove moćne feudalne obitelji. Uspon obitelji Kosača započeo je još za vrijeme Vlatka Vukovića, vojskovođe kralja Tvrtka, a nastavlja se sa njegovim nasljednikom Sandaljem Hranićem (1392.-1435.). Oblast Sandalja Hranića se prostirala od ušća rijeke Neretve do Lima i od doline Rame do Kotora. Boravio je na svome dvoru Samoboru kod Goražda, na desnoj obali Drine. Nakon njegove smrti 1435. godine, vlast preuzima Stjepan Vukčić Kosača, koji od 1437. godine neovisno gospodari ovim krajevima do svoje smrti 1466. godine. Godine 1448. dobio je titulu "herzog" - herceg, po čemu je kasnije čitava oblast, uključujući i Hum i Primorje, dobila naziv Hercegovina.

U naselju je nekropola sa stećcima, proglašena za nacionalni spomenik BiH. Podijeljena je u četiri skupine, sa ukupno dvadeset i šest stećaka. [2]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Muslimani 173
Srbi 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 0
Ukupno 173

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. Nekropola stećaka

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]