Klinički centar Niš

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Naziv
Klinički centar Niš.
Osnovan:
14. novembar 1990
Zemlja:
Srbija
Direktor:
prof dr Borislav Kamenov
Sedište:
Niš
Adresa:
Bulevar dr Zorana Đinđića 48
Napomena:
Okružna bolnica u Nišu osnovane 17. jula 1881 je preteča KCN

Klinički centar Niš (KCN) je republička zdravstvena ustanova osnovana 14. novembra 1990., druga po veličini ustanova ove namene u Srbiji čija je zadatak da opslužuje ceo jugoistok i jug Srbije, sa oko tri miliona stanovnika. Ustanova je nastavna baza Medicinskog fakulteta u Nišu, sa oko 240 stručnjaka zaposlenih u Kliničkom centru, koji su na fakultetu nastavnici i saradnici i u učestvuju u obrazovanju novih medicinskih kadrova. Klinički centar, sa 1.514 bolesničkih postelja, u svom sastavu ima 28 klinika, instituta i pratećih službi.

U skladu sa kriterijumima i uslovima organizovanja, u Kliničkom centru Niš pružaju se usluge zdravstvene zaštite; određenoj grupaciji stanovništva, za određene bolesti ili grupe bolesti, za jednu ili više grana medicine, odnosno oblasti u redovnom postupku lečenja bolesti ili u hitnim medicinskim stanjima.

Osnivanje i razvoj[uredi | uredi kod]

Preteča sadašnjeg Kliničkog centra i prva civilna zdravstvena ustanova u Nišu, posle oslobođenja grada od Turaka 1878, bila je Okružna bolnica u Nišu. Bolnica je bila smeštena u privatnoj kući iznajmljenoj za te potrebe, koja se nalazila na levoj obali Nišave, iznad gradskog parka i bivšeg oficirskog doma. Prve bolesnike je primila 17. jula 1881.[1] Prvi personal bolnice činila su dva bolničara, jedna nudilja i jedna kuvarica [2] „... a glavnu funkciju vršio je jedan lekarski pomoćnik sa ekonomom...“ [1] sve do imenovnja prvog upravnika Okružne bolnice u Nišu diplomiranog lekara dr Antona Zajičeka [1]

U prvo vreme, Okružna bolnica bila je utočište za obolele prostitutke od veneričnih bolesti i lica obolela od tuberkuloze.[3] Bolesnici su primani na osnovu uverenja opštine o imovnom stanju. Siromašni bolesnici su lečeni na teret sanitetskog fonda, a za obolele od sifilisa nije bilo potrebno nikakvo uverenje.[4]

Vojna bolnica Niš 1897. dobija prvog stalnog hirurga - majora dr Mihajla Petrovića (1863-1934), on kao i dobar broj pripadnika Vojne bolnice će u početku honorarno raditi u prvoj niškoj Okružnoj bolnici. Eminentni lekari Vojne bolnice značajno su doprineli formiranju i kvalitetnom stručnom radu Okružne bolnice.[4] Nije prošlo mnogo vremena, a u gradu je već bilo 20 lekara, šest apotekara, 16 lekarskih i osam apotekarskih pomoćnika i 236 bolničara.[5]

Napredak u radu Okružne bolnice nastao je 1908. kada su izgrađene, prve namenska bolnička zgrade, na lokaciji današnjeg Kliničkog centra Niš, na imanju Todora Milovanovića od koga su otkupljena tri hektara slobodnog zemljišta za ovu namenu. Tada su sazidane tri objekta: zgrade današnja klinika za kožne bolesti, nuklearnu i internu medicinu. Zgrada hirurške klinike podignuta je u vreme kada je predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije bio Dragiša Cvetković.

Do početka Prvog svetskog rata Okružna bolnica u Nišu bila je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih dela Srbije.[6], a posle rata nailazi vreme naglog razvoja Bolnice u Nišu koja snaži, i menja nazive. Od 1915. godine do 1922. zvanični naziv bolnice u Nišu je Niška okružna bolnica prvoga reda, da bi znatno kasnije prerasla u Klinički centar Niš.,[6]

Klinički centar danas[uredi | uredi kod]

Klinički centar Niš [7], danas raspolaže sa 1.514 ležaja u više organizacionih jedinica, koje su organizovane kao centri, klinike i zavodi.

U Kliničkom centru radi 3.046 lica, od kojih su 2.274 medicinski i 772 nemedicinski radnici. Od medicinskih radnika - 745 su lekari, četvoro farmaceuti, 45 stručni saradnici a 1.480 medicinski tehničari i sestre.

Klinike[uredi | uredi kod]

  • Klinika za opštu hirurgiju
  • Klinika za vaskularnu hirurgiju
  • Klinika za plastičnu hirurgiju
  • Klinika za neurohirurgiju
  • Klinika za kardiovaskularne bolesti
  • Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju
  • Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma
  • Klinika za hematologiju i kliničku imunologiju
  • Klinika za nefrologiju
  • Klinika za onkologiju
  • Klinika za kožne i polne bolesti
  • Klinika za infektivne bolesti
  • Klinika za dečje interne bolesti
  • Klinika za plućne bolesti
  • Klinika za neurologiju
  • Klinika za očne bolesti
  • Klinika za ortopediju i traumatologiju
  • Klinika za urologiju
  • Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja
  • Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
  • Klinika za ginekologiju i akušerstvo
  • Klinika za bolesti, uva, grla i nosa
  • Klinika za dečju hirurgiju i ortopediju

Centri[uredi | uredi kod]

  • Centar za minimalnu invazivnu hirurgiju
  • Centar za anesteziologiju i reanimaciju
  • Centar za medicinsku biohemiju
  • Centar za radiologiju
  • Centar za patologiju i patološku anatomiju
  • Centar za nuklearnu medicinu
  • Centar za medicinsko snabdevanje

Zavodi[uredi | uredi kod]

  • Zavod za transfuziju krvi

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Paligorić TM. Ekonomska kultura istorija Niša. Prvi deo: Niš do Svetskog rata. Niš: Gutenberg; 1937
  2. Milojević V. Okružna bolnica. U: Enciklopedija Niša (zdravstvo dečja zaštita, socijalna zaštita). Niš:Gradina; 1996. str. 148-9
  3. Bogdanović J. Sanitet i bolnice u Nišu od oslobođenja do danas. Niški novi list 1937.
  4. 4,0 4,1 Osnivanje okružne bolnice u Nišu
  5. DOM ZDRAVLJA NIŠ-RAZVOJ ZDRAVSTVA U NIŠUPreuzeto;09/2009.
  6. 6,0 6,1 Živić S R. Knjiga o bolnici. Niš: Prosveta; 2002
  7. Klinički centar Niš, zvanični sajt Arhivirano 2010-03-30 na Wayback Machine-uPosećeno 24. februara 2010.(sh)
  • Milovanović M. Niška građanska bolnica (1881-1940). U: Niški zbornik. Gradina. Niš 1983: 49-58.2.
  • Pavlović S. Stogodišnji razvoj bolničke službe Niša i okoline. Acta mediaca Medianae 1983; 3: 133-151.3.
  • Milojević V. Okružna bolnica. U: Enciklopedija Niša (zdravstvo, dečja zaštita, socijalna zaštita). Gradina. Niš 1996, 148-149.
  • Milojević V. Opšta državna bolnica. U: Enciklopedija Niša (zdravstvo, dečja zaštita, socijalna zaštita). Gradina. Niš 1996, 150-151.
  • Živić R. Bolnica za duševne bolesti u Gornjoj Toponici. U: Enciklopedija Niša (zdravstvo, dečja zaštita, socijalna zaštita). Gradina. Niš 1996, 15-15.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]