Kama (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kama
Ка́ма
Lokacija
Države Rusija
GradoviSolikamsk, Berezniki, Naberežnije Čelni, Nižnjekamsk, Perm, Čistopolj
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Kamsko gorje (Udmurtska Republika)
336 m
Ušće
  – aps. visina
Volga, kod grada Čistopolja (Tatarstan)
? m
Dužina1805[1][2] km
PritokeVjatka, Belaja, Kosa, Višera, Silva, Čusovaja
Hidrologija
Protok
  – srednji

3800[2] m³/s
Sliv
  – površina

522.000[1] km²
Ulijeva se uVolgu
Transport
Plovnost1 535 km od ušća do grada Rudnični[1]

Kama (ruski: Ка́ма) je rijeka u evropskom dijelu Rusije, najveća lijeva pritoka Volge duga 1805 km[1][2]

Hidrografija[uredi | uredi kod]

Kama izvire kod mjesta Kuliga, u Udmurtskoj Republici[2] (zapadno od Perma), zatim teče u pravcu sjeverozapada nekih 200 km u smjeru grada Lojno, nešto prije njega skreće na sjeveroistok i tako teče slijedećih 200 km.

Zatim ponovno mjenja smjer i teče prema jugu, pa nakon toga na zapad kroz Permski kraj. Ponovno ulazi u UdmurtskuRepubliku, a zatim u Tatarstan u kom ima ušće u Volgu, kod Kujbiševskog akumulacionog jezera.

Karta sliva Kame

Kama ima porječje veliko oko 522.000 km², koje se proteže preko Udmurtske Republike do Tatarstana. Prosječni protok rijeke je 3800 m³/s na ušću u Volgu. Vodostaj rijeke jako oscilira, najveći je u proljeće (od marta do juna) kad se tope snijegovi, praktički tada protječe 60% voda rijeke[2] Rijeka je plovna do grada Rudnični punih 1535 km uzvodno, ali samo ljeti, jer se zimi zaledi od novembra do maja.[1]

Kama je bila neobično značajna prometnica u ruskoj historiji, jer se njome preko Volge išlo za Ural i Sibir.

Akumulacije[uredi | uredi kod]

Na Kami je izgrađeno od polovice 20. vijeka puno brana i velikih akumulacija za hidroelektrane.[1]

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Kama River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 25. 11. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Кама (река в Европ. части СССР) (ruski). Большая советская энциклопедия. Pristupljeno 25. 11. 2012. [mrtav link]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]