Kašina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kašina
Kašina na karti Hrvatske
Kašina
Kašina
Kašina na karti Hrvatske
Regija Hrvatsko Prigorje
Županija Grad Zagreb
Općina/Grad Grad Zagreb
Površina 8,37 km²
Geografske koordinate
 - z. š. 45.841 N
 - z. d. 16.236 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 1.487
 - Gustoća 177,65 st./km²
 - Broj domaćinstava 426
Pošta 10362 Kašina
Pozivni broj +385 01
Autooznaka ZG

Kašina je naselje u Zagrebu, glavnog gradu Hrvatske. Nalazi se oko 22 kilometra sjeveroistočno od centra Zagreba, a oko 9 kilometara sjeverno od Sesveta, ispod same Medvednice uz srednjovjekovnu prometnicu koja vodi prema poznatom hrvatskom marijanskom svetištu Mariji Bistrici. Smještena je među bregovima te je izdužena. Prihvaćena je podjela na Gornju i Donju Kašinu.

Kašina je dio grada Zagreba i pripada gradskoj četvrti Sesvete čije je najstarije naselje. Do 1960. godine Kašina je bila glavni grad Prigorja.

Poštanski broj Kašine je 10 362.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi puta se spominje 1217. godine u povelji kralja Andrije II.. Tada je zagrebačka crkva u Kašini imala dva zemljišna posjeda. Prvi posjed se prostirao uz veliku cestu "Magna strata", uz potok Kašina i to negdje između današnjih mjesta Vugrovec i Planina. Drugi posjed se prostirao u okolici današnje Blaguše i Jesenovca.

U Kašini, u donjem dijelu potoka Kašina bili su posjedi starih hrvatskih obitelji Peta i Veta. Kod pokrštavanja ime Peta zamijenjeno je sa Petar, pa odatle i crkva u Kašini ima ime Sv. Petar i Pavao.

U to doba u Kašini je bilo bilježništvo za "sudčije" Kašina, Vugrovec, Vurnovec i Šašinovec. U ovu "sudčiju" kasnije su pripali Planina i Blaguša. U Kašini je bilo dugo vremena sjedište općine.

Među dokumentima u historijskom arhivu Hrvatske u Zagrebu nalazi se povelja Karla I. Roberta od 1328. godine u kojoj se potvrđuje posjedovanje posjeda zagrebačkog Kaptola u Kašini, a u kojoj se spominje kod opisivanja međa kaptolskog posjeda u Kašini i Castrum Paganorum. Dakle, u mjestu Kašina spominje se stari grad koji su tada nazivali "poganskim gradom". Ovaj stari grad stajao je na brdu između doline potoka Vukovdola i doline potoka Beleka. Pretpostavka je da se ovaj stari grad može tražiti na brdu koje se uzdiže istočno od kapele Sv. Jurja u Planini opasano sa sjevera potokom Vukovdolom, a na zapadu potokom Kašina i cestom Kašina - Marija Bistrica, te na jugu potokom Belekom. Pored ovog starog grada u Kašini, 1217. godine spominje se i Castrum Blagusa.

Povijest pučkog školstva u kašinskom kraju počinje 1845. godine, a školska zgrada izgrađena je 1852. godine te se još uvijek nalazi na istom mjestu, ali tijekom godina je nadograđivana. U vrijeme banovanja Ivana Mažuranića 1878. i 1879. godine kroz Kašinu se gradi suvremena "tvrda" cesta koja je prometno povezivala Zagorje s Posavinom. Ta cesta još dandanas ima naziv bana Ivana Mažuranića. Na toj cesti,pod brojem 43,nalazi se osnovna škola Vugrovec-Kašina.

Ali Kašina je imala i svojih crnih dana. U Kašini je bio epicentar potresa od 9 stupnjeva i to 9. prosinca 1880. godine. Od ovoga potresa kašinska crkva je jako oštećena. Kasniji potresi s epicentrom u Medvednici jačine 7 stupnjeva osjetili su se i u Kašini 1901., 1905., 1906. i 1926. godine. Zanimljiv je iskaz župnika Srećka Drakslera da je prilikom popravka crkve vidio "rimske" zidove te ostatke romaničkog i gotičkog prozora.

Danas, Kašina je dio grada Zagreba i po popisu stanovništva iz 2001. godine broji 1487 stanovnika u 426 domaćinstva.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1487 stanovnika[1] te 426 obiteljskih kućanstava.[2]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]


Napomena: U 1857. sadrži podatke za bivša naselja Kašina Doljnja i Kašina Gornja koja su te godine bila odvojeno iskazana.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Udruge[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Kašina Gornja
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Kašina

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]