Kaša

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Heljdina kaša
Ječmena kaša
William Hemsley (1893)

Kaša je jelo od žitarica, koje se dobije prokuhavanjem zrna žitarica.

Jede se najviše u Srednjoj i Istočnoj Europi (osobito u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj) te u Sjedinjenim Američkim Državama.

U slavenskoj Europi, naziv se odnosi na kašu u cjelini, a može biti od heljde ili neke druge žitarice kao što su: pšenica, ječam, zob, proso, raž i dr.. Kaša je jedno od najstarijih poznatih jela u srednjoeuropskoj i istočnoeuropskoj kuhinji, posljednjih tisuću godina.[1]

Kaša se dobije kuhanjem zrna žitarica, može se popeči na masti i začiniti. Heljdina kaša ima iznimno visoku biološku vrijednost i iskoristivost bjelančevina. Organizam može iskoristiti 74% bjelančevina iz heljde, a ima naročito visok sadržaj lizina koji je vrlo bitan za iskoristivost i pretvorbu bjelančevina.[2] Zobena kaša je sastavni dio jelovnika mnogobrojnih nutricionista, sportaša i pobornika zdravog načina života, jer njene blagodati su mnogobrojne.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Molokhovets, Elena (1998). Classic Russian Cooking.
  2. http://www.coolinarika.com/namirnica/heljdina-kasa/ Preuzeto 22. rujna 2014.
  3. http://www.gloria.hr/modastil/gastro/recept-za-najzdraviji-dorucak-zobena-kasa/ Preuzeto 22. rujna 2014.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Gert von Paczensky, Anna Dünnebier: Kulturgeschichte des Essens und Trinkens, Orbis, München 1999, ISBN 3-572-10047-X

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]