Prijeđi na sadržaj

Josip Pečarić

Izvor: Wikipedija
Josip Pečarić

Josip Pečarić 2012. godine.
Rođenje 2. rujna 1948.
Crna Gora Kotor, Crna Gora
(tada  FNR Jugoslavija)
Prebivalište Hrvatska Zagreb, Hrvatska
Državljanstvo Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija jugoslavensko 1948–1992)
Hrvatska hrvatsko (1992–danas)
Polje matematika, pseudohistorija
Alma mater Elektrotehnički fakultet u Beogradu
Istaknute nagrade Državna nagrada za znanost. Godišnja državna nagrada: u području prirodnih znanosti, za 1996. godinu.
Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, 1999. godine.
Religija rimokatolik

Josip Pečarić (Kotor, 2. rujna 1948.)[1], hrvatski matematičar i pseudohistoričar ponekad kontroverznih, a ponekad ridikuloznih stavova.[2] Član je HAZU-a. Autor je više pseudohistorijskih djela koja negiraju holokaust i genocid koji su počinile ustaše te se aktivno zalaže za povratak fašističkog pozdrava Za dom spremni u Hrvatsku vojsku.[3] Iako po struci matematičar snažno se zauzeo da istaknuti povijesničar Ivo Goldstein ne postane član HAZU-a jer je "dokazao genocidnost hrvatskoga naroda".[4] Svoje nacionalističke pamflete sastavljene od otvorenih pisama pod nazivom "Za ponosnu Hrvatsku" posvećuje na naslovnoj stranici osuđenim ratnim zločincima Dariju Kordiću, Slobodanu Praljku, Tuti Naleteliću i drugima. Zalagao se bojkot govora predsjednika Stipe Mesića u HAZU-u. A pokrenuo je i peticiju za puštanje ratnog zločinca Branimira Glavaša iz zatvora.[2]

Biografija

[uredi | uredi kod]

Diplomirao je 1972., magistrirao 1976. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu i na istom fakultetu doktorirao 1982. godine matematičke znanosti disertacijom "Jensenove i povezane nejednakosti" (Jensen's and related inequalities).[5] 1987. preselio je s obitelju u Zagreb. Redoviti je profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, voditelj seminara "Nejednakosti i primjene" na Matematičkom odjelu PMF-a i glavni istraživač istoimenoga projekta Republike Hrvatske. Redoviti je član HAZU-a te samoprozvani[6] stručnjak na polju teorije nejednakosti.[nedostaje referenca]

Objavio je oko 1,200 od 500 znanstvenih radova iz područja matematike,[7] te više od dvadeset pseudohistorijsih knjiga u kojima iznosi apsurdne i netočne teorije o hrvatskoj povijesti.[8]

Osim matematikom, Pečarić se bavi i političkim temama, zastupajući radikalno desne stavove, ali i pseudohistorijom, pišući knjige iz tog područja bez ikakvih akademskih kvalifikacija za bavljenje historiografijom. Teze koje iznosi u pravilu su laži temeljene na historijskom revizionizmu, nacionalističkim stavovima te negiranju Holokausta.[9] Tako smatra da je Jasenovac bio tek radni, a ne koncentracijski logor,[10][11][9][12] a ratnog zločinca Slobodana Praljka prikazuje kao ratnog junaka i humanista,[13] iako je potonji osuđen pred sudom u Haagu za zločine nad Bošnjacima tijekom rata.

Djela

[uredi | uredi kod]
  • Konveksne funkcije: nejednakosti, Naučna knjiga, Beograd, 1987.
  • Diferencijalne i integralne nejednakosti, suautor Dragoslav Mitrinović, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Recent Advances in Geometric Inequalities, Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1989. (suautori D. S. Mitrinović, V. Volenec)
  • Srednje vrednosti u matematici, Naučna knjiga, Beograd, 1989. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Monotone funkcije i njihove nejednakosti I, Naučna knjiga, Beograd, 1990. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Hölderova i srodne nejednakosti, Naučna knjiga, Beograd, 1990. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Inequalities Involving Functions and Their Integrals and Derivatives, Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1991. (suautori D. S. Mitrinović, A. M. Fink)
  • Cikličke nejednakosti i ciklične funkcionalne jednačine, Naučna knjiga, Beograd, 1991. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Nejednakosti i norme, Naučna knjiga, Beograd, 1991. (suautor D. S. Mitrinović)
  • Convex Functions, Partial Orderings, and Statistical Applications, Academic Press, New York-London-Toronto-Sydney-San Francisco, 1992. (suautori F. Prochan, Y. L. Tong)
  • Classical and new Inequalities in Analysis, Kluwer Acad. Publ., Dordrecht-Boston-London, 1993. (suautori D. S. Mitrinović, A. M. Fink)
  • Nejednakosti, Hrvatsko Mat. Društvo i Element, Zagreb 1996.
  • Mond-Pečarić Method in Operator Inequalities / Inequalities for bounded selfadjoint operators on a Hilbert space, Element, Zagreb, 2005. (suautori T. Furuta, J. Mićić Hot, Y. Seo)
  • Multiplicative Inequalities of Carlson Type and Interpolation, World Scientific Publishing Co., Singapore, 2006. (suautori L. Larsson, L. Maligranda, L.-E. Persson)

Udžbenici

[uredi | uredi kod]
  • Zbirka zadataka iz fizike, Beograd, 1989. (suautori M. Rekalić, M. Simić, M. Ivanković, V. Georgijević)
  • Matematika za tehnološke fakultete 1992. (2. proš. izd., 1994; 3. izd., 1997.) (suautori T. Bradić, R. Roki i M. Strunje)

Pubicistika i pseudohistorija

[uredi | uredi kod]
  • Srpski mit o Jasenovcu: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Dom i svijet, Hrvatski informativni centar, Hrvatski institut za povijest; Zagreb, 1998., ISBN 953-6491-24-9 (2. izd. Srpski mit o Jasenovcu I: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Element, Zagreb, 2000.)
  • Borba za Boku kotorsku: u Boki kotorskoj svaki kamen govori Hrvatski, Element, Zagreb, 1999., ISBN 953-197-902-2
  • Srpski mit o Jasenovcu II: o Bulajićevoj ideologiji genocida hrvatskih autora, Element, Zagreb, 2000.
  • Serbian myth about Jasenovac, Stih, Zagreb, 2001.
  • Za hrvatsku Hrvatsku, Element, Zagreb, 2001., ISBN 953-197-812-3
  • Sramotni sud u Haagu, Stih, Zagreb, 2001.
  • Strossmayerova oporuka, HAZU, Zagreb, 2002. (suautorica Ankica Pečarić)
  • Pronađena polovica duše: deset godina s Australskim Hrvatima, Zagreb, 2002.
  • Brani li Goldstein NDH?, "A. G. Matoš", Samobor, 2002., ISBN 953-6113-10-4
  • Trijumf tuđmanizma, Zagreb, 2003.
  • Nepoćudne knjige: trijumf tuđmanizma 2, Zagreb, 2003.
  • Hercegovac iz Boke: što sam govorio o Hrvatima BiH, Zagreb, 2003.
  • U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski: borba za Boku kotorsku 2, Zagreb, 2004.
  • Tuđmanove tri sekunde, Zagreb, 2004., suautor Dubravko Jelčić, (2. proš. izd. 2007.)
  • Književnik Mile Budak sada i ovdje, suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2005.
  • Priznajem, Hrvat sam!, Zagreb, 2005.
  • Povijesni prijepori, suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2006.
  • Kad stručnjaci odlučuju o matematici, Zagreb, 2006.
  • Kako su rušili HAZU?, Zagreb, 2006.
  • Za hrvatske vrednote, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98887-9-2
  • Zločinački sud u Haagu, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-7575-01-4
  • Thompson u očima hrvatskih intelektualaca: bilo je i to jednom u Hrvatskoj..., Fortuna, Zagreb, 2008. (suautor Mate Kovačević)
  • Kraj vremena veleizdajnika?, Zagreb, 2009. (suautor Mate Kovačević)
  • Zabranjeni akademik: prijevarom u HAZU?!, Zagreb, 2012.
  • Rasizam svjetskih moćnika, Zagreb, 2012.

Nagrade

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Sanja Varošanec, Matematičke nejednakosti Josipa Pečarića Arhivirano 2010-01-20 na Wayback Machine-u, Vijenac, broj 378.-379., 11. rujna 2008., preuzeto 16. srpnja 2013.
  2. ↑ 2,0 2,1 Jutarnji list, Tanja Rudeš: AKADEMIK KOJI ZAGOVARA 'ZA DOM SPREMNI' Vrstan matematičar s doktoratom iz Beograda i amaterski povjesničar ridikuloznih stavova Arhivirano 2015-08-29 na Wayback Machine-u
  3. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-08-27. Pristupljeno 2015-08-25. 
  4. ↑ https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/clanak1027560.html-1523619
  5. ↑ Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Josip Pečarić - Izobrazba Arhivirano 2012-03-18 na Wayback Machine-u, preuzeto 16. srpnja 2013.
  6. ↑ Moslehian, Mohammad Sal; An interview with Josip E. Pečarić; Banach J.; Mathematics Anal 2; no. 2; 2008; Pp. 163–170: So we have often been described in reference journals as "two great names in the theory of inequality.
  7. ↑ „Josip Pečarić author profile”. American Mathematical Society. 
  8. ↑ Izlaganje prof. dr. Miroslava Tuđmana s predstavljanja knjige akademika Josipa Pečarića (zadnja promjena: 16. lipnja 2011.; pristupljeno 17. lipnja 2011.)
  9. ↑ 9,0 9,1 „Simon Wiesenthal Centre urges Croatia to ban Jasenovac revisionist works”. N1 Zagreb. 9 January 2019. Arhivirano iz originala na datum 9 October 2020. Pristupljeno 15 February 2020. 
  10. ↑ Cohen, Susan Sarah (2013). Antisemitism: An Annotated Bibliography Volume 17. Walter de Gruyter. str. 238. ISBN 978-3-11095-694-8. 
  11. ↑ Vladisavljevic, Anja (7 January 2019). „Book Event Questioning WWII Crimes Planned for Zagreb Church”. BIRN. 
  12. ↑ Vladisavljevic, Anja (9 January 2019). „Croatia Urged to Prohibit Denial of Ustasa Crimes”. Balkan Insight. Pristupljeno 15 February 2020. 
  13. ↑ Lakic, Mladen; Vladisavljevic, Anja; Rudic, Filip (19 October 2018). „State of Denial: The Books Rewriting the Bosnian War”. Balkan Insight. 
  14. ↑ MZOS: Državna nagrada za znanost za 1996. Arhivirano 2011-08-18 na Wayback Machine-u, preuzeto 16. srpnja 2013.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Pečarić&oldid=42216878