Hrvatska Wikipedija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Logo wikipedije
Jimmy Wales i hrvatski wikipedisti 2008.

Hrvatska Wikipedija verzija je Wikipedije na hrvatskom jeziku, započeta 16.2. 2003. 8.10. 2005., na Dan neovisnosti u Hrvatskoj prešla je 10.000 članaka. Dana 28.4. 2007. prešla je prag od 30.000 članaka, a rujna 2013. prag od 140.000 članaka.

Trenutno ima 7.500 suradnika.

Zajednica[uredi | uredi kod]

Do 2007. godine, hrvatski suradnici sa Wikipedije su održali dva službena susreta.

  • Prvi susret održan je 9.9. 2006. u klubu Aquarius na Jarunu u Zagrebu. Do tada su se susretali samo administratori, a mjesta susreta bili su Zagreb i Rijeka.
  • Drugi susret, nešto manji po broju sudionika, održan je 10.11. 2006., također u Zagrebu. (Izvještaj susreta)
  • Treći susret održan je 10.2. 2007. u klubu Aquarius u Zagrebu, izvještaj susreta možete naći ovdje.
  • Četvrti (manji) susret, održan je povodom dolaska suradnika Treecka u Zagreb. (Sve informacije u izvještaju)

Sadržaj[uredi | uredi kod]

Zbog sličnosti srpskohrvatskih jezika, jedna od odlika ovih Wikipedija je kopiranje i prilagođavanje članaka sa jedne verzije Wikipedije na drugu.

Kontroverze 2012. i 2013.[uredi | uredi kod]

20. veljače 2012. Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst "Nezavisna Wikipedija hrvatska" u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik NDH Ante Pavelić "i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi," a on je sam između ostalog napisao jedan "prosječan roman", koji ipak ima "veze s Ivom Andrićem".[1] Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog "željene osvete za nasilja monarhističkog režima"), ali danas je "demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi", a sve zbog "starih imperijalnih demokracija poput britanske i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja".[1] Možemo postaviti pitanje "je li ipak Ustaški pokret svijesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan."[1] Jasenovac, sabirni logor i logor smrti, "morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je orkestar i razne priredbe.[1] Navodno je svaka radionica imala svoju nogometnu momčad i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako." Maks Luburić, zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji "nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati."[1] Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:

Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.

– Marko Gregović[1]
Sitenotice postavljen 1. rujna 2013. Glasi: "Službeno i javno opovrgavanje novinarskog žutila Jutarnjeg lista". Tekst je dostupan u arhivama.

Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na hrvatskoj Wikipediji nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je Jutarnji list objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na hrvatskoj Wikipediji, koje, prema novinaru Goranu Peniću, "veličaju NDH". Citirao je neke navode iz članaka: Ustaški pokret nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su masoni, antifašizam je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, partizanskih zločina bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori su prozvani zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.[2] Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je pozvao studente da ne čitaju hrvatsku Wikipediju zbog tendencije "falsifikata".[3]

Novinari i kolumnisti Jutarnjeg lista Boris Dežulović[4] i Jurica Pavičić[5] dali su komentar na cijelu situaciju u gdje su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz Jutarnjeg lista, nego i iz drugih izvora, kao što su e-novine,[6] Novosti[7] pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.[8]

Jedan članak, "Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. - 2012." - koji je pregledao stanoviti administrator hrvatske Wikipedije - sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, teorija zavjere i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.[9][10][11][12]

26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za smjenu trojice administratora hrvatske Wikipedije koji su imali najviše prigovora na meta-wikiju (SpeedyGonsales, Kubura i Željko), ali su tijesnom većinom od oko 53-55% glasova dobili povjerenje mjesne zajednice.[13]

Ipak, zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju je pokrenut zahtjev za mišljenje Stewarda o ponašanju administratora.

Procjena dezinformacija 2021.[uredi | uredi kod]

Procjena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji, izvješće objavljeno u lipnju 2021. godine

Godine 2021. Wikimedia Foundation objavila je oglas za radno mjesto "Ocjenjivača dezinformacija", s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na hrvatskoj Wikipediji.[14]

U ožujku 2021. napravljen je niz izmjena kako bi se uklonio administrativni pristup skupini urednika koji se smatraju odgovornima za cijelu aferu, a imena nekih od njih objavljena su i u hrvatskim medijima.[15] Jedan od njih razotkriven je kao urednik poznatog ultradesničarskog web portala.[16]

U lipnju 2021. Wikimedia je objavila svoju Procjenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji. Zaključeno je da je "skupina administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku (Hr.WP) imala nedopuštenu de facto kontrolu nad projektom najmanje od 2011. do 2020. Tijekom tog vremena, grupa je namjerno iskrivljivala sadržaj prikazan u člancima Wikipedije na hrvatskom jeziku u način koji je odgovarao narativima političkih organizacija i skupina koje se šire mogu definirati kao hrvatska radikalna desnica." Prema procjeni, administratori su zlorabili svoju ovlast da zabrane disidente i selektivno su provodili i kršili pravila, što je rezultiralo zarobljavanjem projekta.

Rang[uredi | uredi kod]

2006., Hrvatska Wikipedija bila je po broju članaka na 32. mjestu u svijetu.[17] Do 2015., spala je na 41. mjesto, čime je izgubila devet mjesta za devet godina.

Medijska recepcija i istraživanja[uredi | uredi kod]

Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je Wikipedija na hrvatskom jeziku u 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.[18]

Tijekom 2020. i 2021. započele su prve organizirane edukacijske, zagovaračke i produkcijske akcije umjerene na dopunjavanje manjkavih sadržajâ o rodu i seksualnosti, te civilnom društvu koje je (su)organizirala HrW inicijativa, a o kojima su povremeno izvještavali mediji.[19][20][21][22]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Marko Gregović (20. veljače 2012). „Nezavisna Wikipedija hrvatska”. h-alter.org. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-03. Pristupljeno 21. rujna 2013. 
  2. Goran Penić (10. rujna 2013). „'NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su partizani' - Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije”. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-25. Pristupljeno 21. rujna 2013. 
  3. Goran Penić (13. rujna 2013). „JOVANOVIĆ POZVAO UČENIKE I STUDENTE NA BOJKOT HR.WIKI 'Sadržaj je falsificiran'”. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-16. Pristupljeno 21. rujna 2013. 
  4. Boris Dežulović (17. rujna 2013). „'Neprosvijećena društva i njihove Wikipedije uređuju neobrazovane budale'”. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-01. Pristupljeno 21. rujna 2013. 
  5. Jurica Pavičić (14. rujna 2013). „'Tko se osim nas mlati na tenisu i i Wikipediji'”. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-17. Pristupljeno 21. rujna 2013. 
  6. Damjan Pavlica (18. rujna 2013). „Poricatelji genocida na hrvatskoj Wikipediji”. e-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-22. Pristupljeno 21. rujna 2013. 
  7. Heni Erceg (22. rujna 2013). „Heni Erceg: Enciklopedija kretenizma”. 
  8. Maxim Samorukov (26.9. 2013). „Как с помощью «Википедии» отменить геноцид, концлагеря и нацистов”. slon.ru. 
  9. Nenad Jarić Dauenhauer (13.12. 2013). „Urnebes na HR Wiki: Šokantan tekst o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'”. tportal.hr. 
  10. Bojan Arežina (13.12. 2013). „Na Wikipediji članak o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'”. Večernji list. 
  11. „Glazbenici uključeni u 'Specijalni rat protiv Hrvatske 1995.–2012.'”. Muzika.hr. 13.12. 2013. Arhivirano iz originala na datum 2015-10-25. Pristupljeno 2015-07-04. 
  12. „Na Wikipediji članak o ‘specijalnom ratu protiv Hrvatske’”. poskok.info. 14.1.2 2013. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-11. Pristupljeno 2015-07-04. 
  13. „Unatoč optužbi za desničarenje, admini Wikipedije dobili povjerenje”. tportal. 3. listopada 2013. 
  14. „Wikipedija u obračunu s dezinformacijama na hrvatskom: Objavili oglas za novo radno mjesto”. tportal.hr. Pristupljeno 31. 1. 2021. 
  15. Jarić Dauenahuer, Nenad (23 March 2021). „Hrvatska Wikipedija konačno prestaje biti ustaško ruglo” (hr). Index.hr. Pristupljeno 10 July 2021. 
  16. Krnić, Lovro (16 March 2021). „Početak kraja Endehapedije” (hr). Novosti. Pristupljeno 10 July 2021. 
  17. „List of Wikipedias”. Wikimedia. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-04. Pristupljeno 2015-10-08. 
  18. Prilog na emisiji RTL Direkt, voditelj Zoran Šprajc: 17. rođendan enciklopedije koju mogu pisati svi: dokazano - 92% hrvatske Wikipedije je točno Arhivirano 2018-01-26 na Wayback Machine-u, RTL, 15. siječnja 2018. Pristupljeno 16. siječnja 2018.
  19. Povezivanje iskustava i dijeljenje znanja.
  20. Wikimedijima za ljudska prava (hr).
  21. Participacijom protiv diskriminacije.
  22. Kako je RODA okupila pedesetak žena koje uređuju Wikipediju (hr).

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Meta-Wiki[uredi | uredi kod]