Göta (kanal)
 | |
| Mjesto | Götaland |
| Država |  Švedska
|
| Vrijeme gradnje | 1810. - 1832. |
| Otvorenje | 1822. |
| Tip građevine | kanal |
Gota kanal je kanal na jugu Švedske, koji se proteže od Atlantika preko jezera Vänern do Baltičkog mora.[1]
Karakteristike i historija gradnje[uredi | uredi kod]
Najvećim dijelom kanal koristi postojeća brojna jezera i tako omogućuje brodovima da plove od Göteborga na zapadu do Stockholma na istoku, put dug 558 km, koji bi inače da se plovi Baltičkom iznosio 950 km.[1]
Prokopana dionica kanala duga je 97 km, jer se dobrim dijelom koristi i rijeka Göta älv koja otječe iz Jezera Vänern, osim na malom dijelu kod vodopada i grada Trollhättana, gdje je napravljena ustava da se premosti visinska razlika.[1]
Ideju o kanalu imao je još švedski kralj Gustav I Vasa (vladao od 1523. do 1560.) pa se do 1610. prokopao kanal do rijeke - Eskilstunaån. Nakon tog su u slijedećih 200 godina prokopani još neki kanali. Pravi zamah otpočeo je 1790. kad je osnovana kompanija koja je dobila zadatak da prokopa kanal od rijeke Göta älv do Jezera Vänern - na taj način je do 1800. dovršena prva sekcija - Kanal Trollhätte, pa je oceanskim brodovima omogućeno da doplove iz Göteborga do Karlstada i ostalih luka na Jezeru Vänern.[1]
Ipak je Kanal Göta otvoren tek 1822. kad su prokopani kanali od Vänerna preko Jezera Viken do slijedećeg velikog švedskog Jezera Vättern i dalje do zaljeva Slätbaken u Baltiku koristivši se usput manjim jezerima Boren i Roxen.[1]
Maksimalna dimenzija brodova koji mogu ploviti kanolom je 88 x 13.20 m, dubine gaza do 5.40 m, visine do 27 m.
Na kanalu je izgrađeno ukupno 65 ustava koja omogućuju brodovima da premoste visinske razlike.[1]
