Gradski prijevoz putnika Osijek

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Tramvajski promet u Osijeku
slika
slika
Tramvaj u Osijeku (prije renoviranja)
Opće informacije
Država Hrvatska
Grad Osijek
Otvaranje 1884.
Operator GPP Osijek
WWW www.gpp-osijek.com
Infrastruktura
Širina kolosijeka 1000 mm
Depoi 1
Operacija
Linije 2
Duljina linije 29 km
Vozni park T3, GT 6
GPP Osijek
Vrsta javno poduzeće
Osnovana 1884.
Trenutno sjedište  HRV Osijek, Hrvatska
Uslugejavni prijevoz
Web-stranicagpp-osijek.com

Gradski prijevoz putnika Osijek (kratica GPP) je gradsko trgovačko društvo koji je operater tramvajskog i autobusnog prometa u Osijeku.

Postoji još od davne 1884. godine kada je u Osijeku krenuo konjski tramvaj, prvi u Hrvatskoj. Osijek se može pohvaliti da je imao tramvaj prije mnogih europskih i svjetskih gradova. Primjerice, imao ga je prije San Francisca kojemu je tramvaj danas jedan od zaštitnih znakova. Godine 1926. izvršena je elektrifikacija tramvajske linije koja je do tada bila jednokolosiječna i prolazila je kroz sredinu Tvrđe. Trasa je izravnana i izmještena izvan Tvrđe, te je uveden dvokolosječni promet s okretištima na oba kraja linije (Zeleno polje - Podrgrađe). Današnja okretišta su na istoku Zeleno polje, na zapadu Višnjevac i na jugu Bosutsko naselje (Mačkamama).

Kasnijih godina je dodatno uveden i autobus tako da se prijevoz putnika odvaja na tramvajski i autobusni promet. Osijek je od 2006. poslao stare tramvaje TATRA T3 na obnovu u Češku. Sačuvana su i restaurirana tramvajska električna kola iz 1928., koja služe kao turistički tramvaj koji je od prošle godine stavljen u funkciju. Tramvajski prijevoz se odvija na tri linije (treća nova linija za Bosutsko naselje otvorena je za dan grada 2006. godine). Osam (dvanaest) autobusnih linija povezuju cijeli grad te predgrađa.

Tipovi električnih tramvaja[uredi | uredi kod]

Modernizirani tramvaj tipa ČKD-Tatra T3

Električnih tramvaja su bili uglavnom tipa Škoda, osim što je jedno vrijeme vozio i tramvaj tipa Đuro Đaković, koji su prodani Zagrebu. Novoobnovljene tramvaje je preradila tvornica iz Krna u Češkoj. Samo postolje je ostalo isto, ostatak karoserije je potpuno obnovljen. Osim novog dizajna, unutrašnjost je modernizirana, uveden je LCD display. Najava stanica funkcionira. Stanice su prvi puta u povijesti dobile imena uvođenjem novog sustava obavještavanja putnika. Novi tramvaj je puno tiši i udobniji (ima zvučnu izolaciju i bolja sjedala) i sam sustav ima računalnu potporu. Postoji i tipkalo za stanice, ali se još uvijek koristi centralizirano otvaranje/zatvaranje vrata od strane vozača. Također se koristi manji broj Duewag GT6 tramvaja, koji imaju veći kapacitet putnika.

Tramvajske linije[uredi | uredi kod]

Karta tramvajskih linija u Osijeku.

Tramvajske linije do 2010. godine su bile:

  • Linija 1: Višnjevac-Trg Ante Starčevića-Zeleno Polje
  • Linija 2: Trg Ante Starčevića-Kolodvor-Trg Ante Starčevića
  • Linija 3: Mačkamama-Kolodvor-Zeleno Polje-Trg Ante Starčevića-Mačkamama
  • Linija 4: Mačkamama-Kolodvor-Trg Ante Starčevića-Višnjevac
  • Linija 5: Trg Ante Starčevića-Mačkamama-Bikara-Kolodvor-Trg Ante Starčevića

Današnje tramvajske linije su:

  • Linija 1: Višnjevac-Trg Ante Starčevića-Zeleno Polje
  • Linija 2: Trg Ante Starčevića-Mačkamama-Bikara-Kolodvor-Trg Ante Starčevića

Dana 14.5.2009. je izvršena prva službena vožnja sa putnicima na novosagrađenom produžetku tramvajske mreže na potezu Mačkamama-Bikara (Produžetak nekadašnje linije Trg Ante Starčevića-Mačkamama). Ukupna duljina tračnica iznosi oko 12 km.

Godine 2014. je produžena tramvajska pruga na Liniji 1 do centra Višnjevca.

Autobusne linije[uredi | uredi kod]

Devet autobusnih linija, djelomično varirajućih, neke sporedne i povremene linije:

  • 1: Jug II - Gajev trg - Vij. P. Gore - Retfala
  • 2: Jug II - Gajev trg - Josipovac
  • 3: Čepin 3 - (Briješće) - Gajev trg - Tenja 4-3
  • 4: Čepin 4 - (Briješće) - Gajev trg - Tenja 4-3
  • 5: Bijelo Brdo - Gajev trg - Đakovština - (Ivanovac)
  • 6: Ivanovac - Antunovac - Brijest - Gajev trg - MIO Standard - (Bijelo Brdo)
  • 7: Đakovština - Gajev trg - Tvrđavica (Podravlje)
  • 8: Jug II - KBC - Jug II
  • 9: Drinska - Uske njive - Gajev trg - Drinska

Čepin 3/4 znači Čepin 3 i 4, Čepin 3 je dio Čepina gdje autobus ide kroz Ulicu kralja Tomislava i okreće se na Ovčari, a Čepin 4 je dio gdje autobus ide kroz Ulicu kralja Zvonimira i okreće se na kraju ulice. Tako isto vrijedi za Tenju 4/3, Tenja 4 je dio Tenje gdje autobus ide Ulicom sv. Ane do Kaštelanove, te ide Kaštelanovom i okreće se kod Radićeve, a Tenja 3 je dio Tenje gdje autobus ide kroz Mačekovu ulicu i okreće se na kraju ulice. Primjer: autobus kreće iz Čepina 4, i ide za Tenju 3. Autobus kreće iz Zvonimirove ulice, ide do Gajevog trga i kad dođe do Tenje, skreće u Mačekovu ulicu i tamo se okreće. Također, odredište može biti Tenja 4/3, što znači da autobus ide do okretišta Tenje 4 (Radićeva), pa se vraća nazad prema Tenji 3 i okreće se kod okretišta Tenje 3 (Mačekova). Ili u slučaju da je odredište Čepin 3/4, autobus ide do okretišta Čepina 3 (Ovčara), okreće se tamo i vraća se prema okretištu Čepina 4 (Zvonimirova).

Iako nije službeno rečeno, linije 5 i 6 su zapravo spojene linije, odnosno autobus kreće iz Ivanovca pa ide trasom linije 6 do Đakovštine i ima natpis "6 MIO", a tamo taj natpis mijenja u "5 BIJELO BRDO", te ide dalje do Bijelog Brda. U povratku, natpis je "5 ĐAKOVŠTINA", a u međuvremenu (vjerojatno kod MIO-a) postane "6 IVANOVAC", te autobus onda ide do Ivanovca.

Turistički sadržaji[uredi | uredi kod]

Stari električni restaurirani turistički tramvaj se može iznajmiti za vožnju po tramvajskoj mreži GPP-a. Vođeni su pregovori o ponovnoj donaciji i prebojavanju u originalnu boju jednih tramvajskih kola tipa Đuro Đaković i restauracija za turističku namjenu. Naime, Zagreb je prešao na modernije tramvaje većeg kapaciteta, te se Đuro Đaković tramvaji namjeravaju rashodovati.

Sustav elektronske naplate[uredi | uredi kod]

Dana 1. rujna 2008. GPP uveo je elektronski sustav naplate "Butra". Sastoji se od plastične kartice sa kreditom. Plastična kartica se kupuje jedanput te se dobije početni kredit. Može se kupiti u vozilu ili u poslovnicama GPP-a. Kredit se može nadoplatiti u poslovnicama GPP-a ili u vozilu. Karticu je potrebno prisloniti na automat pri ulasku i izlasku. Ući se može samo na prednja vrata, a izaći na srednja i stražnja vrata. Prilikom ulaska, s kartice se skine iznos za prijevoz, koji vrijedi 45 minuta, za neograničen broj vožnji. Potrebno je odjaviti se prilikom izlaska, ukoliko se želi koristiti presjedanje u roku od 45 minuta. Prilikom presjedanja i izlaska, prikazuje se poruka o prijelaznoj vožnji.

Automat za prijavu/odjavu posjeduje tri lampice, zelenu, žutu i crvenu.

  • zelena - sve u redu
  • žuta - komunikacija u tijeku. Potrebno je pričekati gašenje ove lampice, i ne odmicati karticu prije, inače dolazi do greške.
  • crvena - došlo je do greške. Ukoliko je preostali iznos nedovoljan (prilikom ulaska), nije dozvoljena vožnja i potrebno je nadoplatiti karticu. Ako ostane svijetliti prilikom izlaska, pročitati grešku, te eventualo ponoviti odjavu.

Na zaslonu uređaja se prikazuje iznos, te eventualna pogreška, koju treba čitati. Prilikom vožnje i tijekom izlaska prikazuje se naziv slijedećeg stajališta. Kada se pojavi željeno stajalište za izlaz, moguće je odmah se odjaviti.

Postoji i mjesečna karta, koja vrijedi cijeli mjesec za neograničen broj vožnji, ali samo određene kategorije stanovništva Osijeka imaju pravo na nju.

Ukoliko više nije potrebna, moguće ju je vratiti uz povrat neiskorištenog kredita (mora imati ispravnu prijavu!) vozaču prilikom izlaska ili na prodajnom mjestu GPP-a.

Također, moguće je kupiti i jednokratnu kartu, koja vrijedi 45 minuta, za neograničen broj vožnji. Plaćanje se vrši gotovinom, a kao potvrda se dobije račun. Prilikom prelaska je potrebno račun pokazati vozaču.

Planovi za budućnost[uredi | uredi kod]

  • Dana 14. svibnja 2009. potpisan je ugovor o gradnji tramvajske pruge Višnjevac-Josipovac. Postoje tri moguće varijante.
  • Nastavak tramvajske trase iz Bikare, te spajanje sa Linijom 1 kod Zelenog Polja. Time bi se dobio tramvajski prstenasti sustav.
  • Potpuna reorganizacija gradskog prometa (autobusi van iz središta Grada)
  • Nova tramvajska trasa o kojoj postoje načelni planovi, još nema studije, ali čvrsta odluka postoji: Od Đakovštine preko Retfale (donjim dijelom grada) do trgovačkog centra Emezzeta.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]