Georgije Bakalović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Bakalović Georgije (1786. Sremski Karlovci - 13. april 1843, Ruma) je srpski slikar.

Učio je u Sremskim Karlovcima kod slikara Stefana Gavrilovića. Radio je pretežno ikonostase, zidne slike i portrete. Jedan broj ikonostasa radio je u društvu slikara i pozlatara Dimitrija Đurkovića.

Sam je slikao ikonostas i svod crkve u Erdeviku 1817., svod Gornje crkve u Sremskim Karlovcima 1824., svod i 12 prazničnih ikona crkve u Vrdniku 1825., ikonostas u Čereviću 1827., svod i obnovu ikone Uspenjske crkve i obnova ikonostasa Nikolajevske crkve u Irigu 1827., ikonostas i svodove Jovanovske crkve u Novom Sadu 1830., ikonostase manastira Grgetega 1830. (izgoreo 1841.) i ikonostas u Pavlovcima 1832... Sa Đurkovićem je slikao ikonostase u Prhovu 1840. i Starim Banovcima (1840-1841.), kivot kneza Lazara u Vrdniku i crkvene zastave u Jarku, Vognju, Sasama, Surčinu i Mihaljevcima.

Godine 1837. prelazi u Srbiju i slika ikonostase manastira Radovašnice 1839., crkve u Zaječaru i manastira Rače na Drini 1840., crkve u Aleksincu 1841. i crkve u Negotinu 1842.

Naslikao je portrete kneza Miloša, Jevrema Obrenovića, Stefana Stratimirovića, kneza Ive od Semberije. i dr.

Bakalović je bio slikar skromnih mogućnosti, i radovi su mu nejednakog kvaliteta.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Lazar Trifunović (urednik) "Klasicizam kod Srba I", Beograd 1965, str.115-116
  • Tekst dr Miodraga Kolarića, savetnika, Narodni muzej, Beograd za Enciklopediju Jugoslavije JLZ -Zagreb 1980.