Ferdo Šišić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ferdo Šišić (Vinkovci, 9. mart 1869. - Zagreb, 1. januar 1940.) je bnio , hrvatski historičar, akademik JAZU, SANU, te bugarske, rumunske, češke, mađarske i poljske akademije nauka i umjetnosti.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ferdo Šišić je u Zagrebu završio osnovno i srednje obrazovanje te fakultet. Kraće vrijeme studirao je i u Beču. Radio je u školama u Gospiću 1882, na Velikoj realki u Zagrebu (1893), pa u Osijeku (1894-1900). Godine 1900., u svojoj 31. godini, promoviran je za doktora nauka u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Godine 1902. postaje privatni docent za hrvatsku historiju 12-15. vijeka. Prelazi u Zagreb na Gornjegradsku gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu naslijedio je čuvenog hrvatskog historičara Tadiju Smičiklasa i zadržao se na fakultetu punih 37 godina (1902-1939). Poslije toga odlazi u penziju. Na katedri historije hrvatskog naroda zamijenio ga je Miho Barada.

U svojoj bogatoj nastavničkoj karijeri Šišić je odgojio čitav niz studenata i doktora nauka, a kroz naučni rad je ostavio značajan uticaj na razvoj hrvatske historiografije za svoga života. Dominacija u pristupu pripala je političkoj historiji po kojoj je ostao upamćen. Svoj prvi rad Šišić je objavio 1892 (Kako je osvojen Zadar 1202.g., Vijenac, Zagreb). Napisao je veći broj radova, krupnijih naučnih sinteza i radova iz historije srednjeg vijeka, naročito historije Hrvata u srednjem vijeku. Objevio je i više zbirki izvorne građe (Ljetopis Pavla Pavlovića, patricija zadarskoga; Hrvatski saborski spisi I-V; Jadransko pitanje na konferenciji mira u Parizu; Ljetopis popa Dukljanina; Korespondencija Rački-Štrosmajer I-IV; Nekoliko isprava iz početka XV. stoljeća). U Hrvatskoj je bio u svoje vrijeme najznačajniji historičar. Godine 1929., pod uredništvom Grge Novaka, pripremljen je Šišićev zbornik, sa većim brojem radova, a koji je bio posvećen njegovoj šezdesetogodišnjici.

Šišić se bavio i bosanskom srednjovjekovnom historijom. Ostao je prepoznatljiv po obradi Hrvoja Vukčića Hrvatinića, po Ljetopisu popa Dukljanina, po objavljenim izvorima koja se tiču bosanske historije, ali i uvodnom poglavlju napretkove Historije Bosne i Hercegovine.

Literatura o Ferdi Šišiću[uredi - уреди | uredi izvor]

Stjepan Antoljak, Ferdo Šišić - Miho Barada, (U povodu 110-te i 90-te godišnjice rođenja), Nastava povijesti 3, Zagreb 1979, 206-209.

Stjepan Antoljak, Šišić i Barada – velikani hrvatske historiografije, Vjesnik, 07.10. 1979, 14.

Neven Budak, Pogovor (O autoru), "Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (pretisak izdanja iz 1925)", Nakladni zavod MH, Biblioteka Hrvatske povjesnice, Zagreb 1990, 741-749.

Miroslav Kurelac, Šišić Ferdo, “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, Zagreb 1980, 649.

Trpimir Macan, Pogled u djelo Ferde Šišića, “Macan Trpimir, Povijesni prijepori”, MH, Ogranak Dubronik, Biblioteka Prošlost i sadašnjost, Knjiga 6, Dubrovnik 1992, 278-308.

Rade Mihaljčić, Šišić Ferdo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 725-726.

... Šišić Ferdo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 8 (Š-Žva)”, Zagreb 1982, 23.

... Šišić Ferdo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978, 716.

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350-1416.), Zagreb 1902.
  • Bosna pod turskim gospodstvom, “Prilozi hrvatstvu Bosne i Hercegovine. (Zbirka tekstova iz napredkovih kalendara)”, (Uredio Milenko Brkić), PCC Međugorje, Studenci 1995, 215-221.
  • Nekoliko isprava iz početka XV. stoljeća, Starine JAZU 39, Zagreb 1938, 129-320.
  • 'Izvori bosanske povijesti' u, “Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463., Knjiga prva”, 3. izdanje, HKD Napredak, Sarajevo 1998., 1-38.
  • Hrvatska povijest I-III, Zagreb 1906-1913.
  • Priručnik izvora hrvatske historije, Zagreb 1914.
  • Pregled povijesti hrvatskog naroda (do 1873.g.), Zagreb 1916.
  • Geschichte der Kroaten I, Zagreb 1917.
  • Pregled povijesti hrvatskog naroda (do 1790), Zagreb 1922.
  • Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara I, Zagreb 1925.
  • Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (pretisak izdanja iz 1925), Nakladni zavod MH, Biblioteka Hrvatske povjesnice, Zagreb 1980.
  • Povijest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića, Zagreb 1944.
  • Pregled povijesti hrvatskog naroda od najstarijih dana do godine 1873., (priredio Jaroslav Šidak), Zagreb 1962.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]