Dvostruka veza

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Dvostruka veza u hemiji je hemijska veza između atoma dva hemijska elementa koja uključuje četiri vezana elektrona umesto uobičajenih dva.

Način građenja veze[uredi | uredi kod]

Šematski prikaz načina građenja dvostruke veze.

Način građenja dvostruke veze će biti predstavljen na primeru dvostruke veze kod alkena. Ugljenik ima elektronsku konfiguraciju: . Elektroni iz 1s orbitale ne učestvuju u građenju veze. NJen nastanak se objašnjava sp² hibridizacijom. Naime, jedan elektron iz 2s prelazi u 2r orbitalu. Prilikom nastanka dvostruke veze između ugljenikovih atoma dolazi do svojevrsnog mešanja, odnosno hibridizacije tri orbitale (jedne s i dve r), dok treći elektron u preostaloj 2r orbitali kod oba ugljenika ne učestvuje u hibridizaciji. Tako dolazi do nastanka tri sp² hibridne orbitale. Pošto sve tri teže da se udalje jedna od druge, ugao koji uzajamno obrazuju je 120°. Zatim dolazi do preklapanja jedne hibridne orbitale jednog ugljenikovog atoma i jedne hibridne orbitale drugog ugljenikovog atoma, pri čemu se gradi sigma () veza. Preostala dva elektrona stvaraju 2r orbitale koje su normalne na ravan u kojoj se nalaze hibridne orbitale, pa dolazi do poklapanja i stvaranja π veze. To znači da se dvostruka veza sastoji od jedne π i jedne veze i njena energija veze je veća u odnosu na jednostruku vezu.

Dvostruka veza kod alkena[uredi | uredi kod]

Funkcionalna grupa kod alkena je dvostruka veza između atoma ugljenika. Prilikom davanja naziva po IUPAC-ovoj nomenklaturi izomerima alkena, vodi se računa da njihova funkcionalna grupa bude obuhvaćena prilikom određivanja najdužeg niza. Numerisanje ugljenikovih atoma u tom nizu vrši se tako da atom koji učestvuje u građenju dvostuke veze bude označen najnižim mogućim brojem. Reaktivnost alkena se objašnjava prisutstvom dvostruke veze, tačnije π veze, jer je oblak π elektrona pogodan za napad od strane drugih reagensa, pa se ta veza lako raskida prilikom sudara u reakcijama.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Stojiljković, Aleksandra. 2008. Hemija za III razred gimnazije prirodno-matematičkog smera, medicinske, veterinarske i škole za negu lepote. Beograd : Zavod za udžbenike.