Divovski mravojed

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Divovski mravojed
Myrmecophaga tridactyla - Phoenix Zoo.jpg
Divovski mravojed
Status zaštite
Status iucn3.1 VU.svg

Status zaštite: Osjetljivi (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Eutheria
Nadred: Xenarthra
Red: Pilosa
Podred: Vermilingua
Porodica: Myrmecophagidae
Rod: Myrmecophaga
Vrsta: M. tridactyla
Dvojni naziv
Myrmecophaga tridactyla
Linnaeus, 1758.
Giant Anteater area.png
Rasprostiranje divovskog mravojeda
(plavo: staništa, narančasto: vjerojatno izumro)

Divovski mravojed (lat. Myrmecophaga tridactyla) je najveći od četiri vrste mravojeda i jedini je pripadnik roda Myrmecophaga (od grčkog murmekos što znači mrav i phagein, jesti). Živi na području Srednje i Južne Amerike.

Divovski mravojed u Pantanalu, Brazil

Odlike[uredi - уреди | uredi izvor]

Divovski mravojed u zoološkom vrtu u Aalborgu, Danska

Divovski mravojedi mogu narasti i do 1,5 m, a težina varira između 29 i 65 kg. Imaju tanko tijelo prekriveno dugim krznom oštrih dlaka koje na repu mogu doseći dužinu i do 40 cm. Mladunčad posjeduje mekano krzno do spolnog sazrijevanja. Dominantna boja krzna je siva do smeđa, ali svi imaju dijagonalnu bijelu liniju na ramenima. Na prednjim nogama ima velike, srpasto svinute pandže kojima otvara mravinjake i termitnjake.

Glava im je mala, a nos i gornja usna su produljeni u dugo rilo. Zubi uoće nema, dok mu je jezik izrazito dug (i do 60 cm), a širok je u prosjeku 1,25 cm. Hrapavi jezik je prekriven bodljicama i ljepljivom slinom na koju se lijepe mravi. Prilikom hvatanja mrava, veliki mravojed uvlači i izvlači jezik i do 150 puta u minuti.

Prosječna tjelesna temperatura im je 32,7 °C, što je jedna od najnižih temperatura kod svih živućih sisavaca[1].

Žive individualno, a mogu se naći na raznovrsnim područjima uključujući livade, šume i kišne šume. Hrane se mravima i termitima (nekad i do 30.000 insekata dnevno) koje pronalazi istančanim njuhom, dok su mu vid i sluh slabo razvijeni. Aktivni su i danju i noću, a spavaju u dupljama drveća ili u grmlju, pri čemu čupav rep obmotaju oko tijela. Hodaju polako i pritom gaze gornjom stranom prednjeg stopala kako se ne bi oštetile pandže, dok stražnjim nogama gaze cijelim stopalom. Pandžama se mogu i braniti od predatora (kao što je puma ili jaguar), ali najčešće bježe od opasnosti. Ženke kote po jedno mladunče koje dugo nose na leđima[2].

Prema ljestvici IUCN-a divovski mravojed je ugrožena vrsta (kojoj se populacija smanjila za 20% u posljednjih 10 godina), uglavnom zbog gubitka staništa. Pretpostavlja se da ih u divljini ima oko 5.000 jedinki, dok ih se nekoliko stotina nalazi u svjetskim zoološkim vrtovima.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Ross Piper, Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals, 2007., Greenwood Press.
  2. Ivana Buj i Marko Ćaleta, Životinjsko carstvo, Kraš, Zagreb, 2000., str. 32.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Ostali projekti[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svgU Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Divovski mravojed
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Myrmecophaga tridactyla