Delta Nila

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Delta Nila
دلتا النيل
Fotografija delte iz satelita
Fotografija delte iz satelita
Fotografija delte iz satelita
Država  Egipat

Delta Nila (arapski: دلتا النيل / Delta an-Nīl) je velika delta rijeke Nil na sjeveru Egipta koja tako uvire u Sredozemno more.

Delta Nila je arhetip za sve ostale delte na svijetu po njezinom trokutastom obliku je grčki historičar Herodot nazvao taj tip uvira- delta jer ga je asocirala na obrnuto grčko slovo Δ (delta).[1]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Delta Nila duboka je nekih 161 km i široka duž Sredozemnog mora oko 290 km. U njoj živi oko 60 % stanovnika Egipta (oko 50 miliona[1]), koristići se njenim blagodatima.[2]

Karta delte

Ukupna površina delte iznosi 22 000 km², to je danas najveće nalazište zemnog plina u Egiptu.[1]

Danas Deltu Nila formiraju dva rukavca; Rašid i Damijeta, koja se razdvajaju sjeverno od glavnog grada Egipta - Kaira.[2]

Rukavac Rašid[uredi | uredi kod]

Rukavac Rašid ili po francuskom - Rosetta teče do mora prema zapadu, prema Aleksandriji gdje kod grada Rašida uvire u more.

Rukavac Damijeta[uredi | uredi kod]

Rukavac Damijeta (Damietta) teče prema istoku do grada Damijete gdje uvire u more.

Historija[uredi | uredi kod]

Za Antike broj rukavaca Nila u delti se kretao od 3 do 16, jer je rijeka meandrirajući stalno zatrpavala stare i otvarala nove rukavce.[1] Od najstarijih vremena Antičkog Egipta u delti se iskapaju kanali za navodnjavanje i transport, pa ih danas ima preko stotinjak većih.

Antički rukavci[uredi | uredi kod]

Po Pliniju Starijem - Nil je imao sedam rukavaca to su bili (od istoka prema zapadu);

  • Peluzijski
  • Tanitijski
  • Mendesjanski
  • Fatnitijski (ili Fatmetski)
  • Sebenitiski
  • Bolbitinski i
  • Kanopski (koji je zvan i Herakleotski i Agatodemonski)

Današnji rukavac Rašid, bio je antički - Bolbitin, a Damijeta - Fatnitik.

Problemi[uredi | uredi kod]

Visoka Asuanska brana - dovršena 1970., donijela je brojne koristi Delti Nila. Pored toga što omogućuje kontrolu poplava, pomaže u smanjenju suše i radu hidroelektrane. S druge strane brana ograničava donos plodnog mulja kog je rijeka donosila u svojim redovnim godišnjim poplavama. Brana također pridonosi eroziji u krajevima duž sredozemne obale. Pojedini naučnici smatraju da bi porast temperature zbog globalnog zatopljenja i viša razina moramogli negativno utjecati na Deltu Nila. Crne projekcije pokazuju da bi veliki dijelovi delte mogli nestati pod vodom, što bi bio veliki gubitak za poljoprivrednike u delti.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Nile Delta Facts (engleski). Sciencing. Pristupljeno 27.7. 2020. 
  2. 2,0 2,1 Nile River and Delta (engleski). Geography. Pristupljeno 27.7. 2020. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]