Delta Nila
| Delta Nila دلتا النيل | |
|---|---|
 | |
| Država |  Egipat
|
Delta Nila (arapski: دلتا النيل / Delta an-Nīl) je velika delta rijeke Nil na sjeveru Egipta koja tako uvire u Sredozemno more.
Delta Nila je arhetip za sve ostale delte na svijetu po njezinom trokutastom obliku je grčki historičar Herodot nazvao taj tip uvira- delta jer ga je asocirala na obrnuto grčko slovo Δ (delta).[1]
Karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]
Delta Nila duboka je nekih 161 km i široka duž Sredozemnog mora oko 290 km. U njoj živi oko 60 % stanovnika Egipta (oko 50 miliona[1]), koristići se njenim blagodatima.[2]
Ukupna površina delte iznosi 22 000 km², to je danas najveće nalazište zemnog plina u Egiptu.[1]
Danas Deltu Nila formiraju dva rukavca; Rašid i Damijeta, koja se razdvajaju sjeverno od glavnog grada Egipta - Kaira.[2]
Rukavac Rašid[uredi - уреди | uredi kôd]
Rukavac Rašid ili po francuskom - Rosetta teče do mora prema zapadu, prema Aleksandriji gdje kod grada Rašida uvire u more.
Rukavac Damijeta[uredi - уреди | uredi kôd]
Rukavac Damijeta (Damietta) teče prema istoku do grada Damijete gdje uvire u more.
Historija[uredi - уреди | uredi kôd]
Za Antike broj rukavaca Nila u delti se kretao od 3 do 16, jer je rijeka meandrirajući stalno zatrpavala stare i otvarala nove rukavce.[1] Od najstarijih vremena Antičkog Egipta u delti se iskapaju kanali za navodnjavanje i transport, pa ih danas ima preko stotinjak većih.
Antički rukavci[uredi - уреди | uredi kôd]
Po Pliniju Starijem - Nil je imao sedam rukavaca to su bili (od istoka prema zapadu);
- Peluzijski
- Tanitijski
- Mendesjanski
- Fatnitijski (ili Fatmetski)
- Sebenitiski
- Bolbitinski i
- Kanopski (koji je zvan i Herakleotski i Agatodemonski)
Današnji rukavac Rašid, bio je antički - Bolbitin, a Damijeta - Fatnitik.
Problemi[uredi - уреди | uredi kôd]
Visoka Asuanska brana - dovršena 1970., donijela je brojne koristi Delti Nila. Pored toga što omogućuje kontrolu poplava, pomaže u smanjenju suše i radu hidroelektrane. S druge strane brana ograničava donos plodnog mulja kog je rijeka donosila u svojim redovnim godišnjim poplavama. Brana također pridonosi eroziji u krajevima duž sredozemne obale. Pojedini naučnici smatraju da bi porast temperature zbog globalnog zatopljenja i viša razina moramogli negativno utjecati na Deltu Nila. Crne projekcije pokazuju da bi veliki dijelovi delte mogli nestati pod vodom, što bi bio veliki gubitak za poljoprivrednike u delti.[1]
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Nile Delta Facts” (engleski). Sciencing. https://sciencing.com/nile-delta-7289614.html. Pristupljeno 27.7. 2020.
- ↑ 2,0 2,1 „Nile River and Delta” (engleski). Geography. https://geography.name/nile-river-and-delta/. Pristupljeno 27.7. 2020.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
- Nile Delta Facts ((en))
- The Nile Delta ((en))