Castle in the Sky

Izvor: Wikipedia
Castle in the Sky

Plakat filma
Režija Hayao Miyazaki
Producent Isao Takahata
Scenario Hayao Miyazaki
Uloge Keiko Yokozawa
Mayumi Tanaka
Kotoe Hatsui
Minori Terada
Muzika Joe Hisaishi
Fotografija Hirokata Takahashi
Montaža Takeshi Seyama
Yoshihiro Kasahara
Distribucija Studio Ghibli
Datum(i) premijere 2. kolovoza 1986.
Trajanje 126 min.
Zemlja  Japan
Jezik japanski
Castle in the Sky na Internet Movie Database

Laputa (japanski Tenku no Shiro Rapyuta, 天空の城ラピュタ, engleski Castle in the Sky) japanski je anime pustolovni film fantastike iz 1986. kojeg je režirao i napisao Hayao Miyazaki, kojemu je to treći dugometražni animirani film. Bio je to prvi službeni film tada novoosnovanog filmskog studija Ghibli. Radnja se odvija oko dvoje djece koje traže leteći grad sa blagom, a pri tome nailaze na druge skupine koje također traže isto.

U časopisu Animage, Laputa je 1987. osvojila prvo mjesto na popisu 20 najboljih animea godine, sa 4.065 glasa (Mobile Suit Gundam ZZ, koji je osvojio drugo mjesto, imao je tek 1.229 glasova).[1] U istom izdanju, Pazu je proglašen drugim najomiljenijim muškim anime likom, a .Sheeta drugim najomiljenijim ženskim anime likom. Glavna pjesma je proglašena drugom najboljom anime pjesmom te godine.[1]

Radnja[uredi - уреди]

U pozadini priče su ljudske civilizacije koje su gradile leteće gradove, koji su poslije uništeni u neodređenoj katastrofi. Nju su prouzročili ljudi koji su postali oholi i željni moći, te su prisilili preživjele da žive na tlu. No, jedna jedina iznimka, leteći otok Laputa, sakriven je među olujnim oblacima.

Na početku filma je cepelin, u kojem su djevojčica Sheeta, njezin otimač Muska te njegovi brojni suradnici. Sheeta je inače u bijegu od gusara koje predvodi njihova majka Dola. Oni kane ukrasti njen dragulj koji navodno pokazuje lokaciju mističnog letećeg grada Lapute u kojem je skriveno blago (što uostalom zanima i Musku). Kada gusari napadnu cepelin u kojem je putovala Sheeta, ova se sakrije na samoj površini cepelina, no oklizne se i padne. No od sigurne smrti je, u sredini pada, spriječe moći njenog dragulja zbog kojeg se ona lagano spušta, lebdeći u zraku.

Pazu je 10-godišnji dječak koji živi u naselju koje živi od kopanja lokalnih rudnika. Sheeta se poput pera spusti upravo ispred njega i on ju odluči sakriti u svojem domu od gusara. Kada se negativci pojave u gradu, Sheeta i Pazu pobjegnu. Ubrzo nailaze na novog negativca, Musku, koji također želi dragulj i koji zarobi Sheetu u svojem dvorcu. Kada to čuju, gusari se predomisle te odluče pomoći Pazuu osloboditi Sheetu. Uspiju ju osloboditi te krenu u potragu za Laputom. Sheeta i Pazu se sa letjelicom spuste do jednog oblaka i slete na Laputu, ali se ispostavi da je ona prazni. Svi njeni stanovnici su već nestali, a jedino su ostali roboti koji uređuju vrt. Tada upada i Muska kako bi pronašao blago te opet kreće na Sheetu. Na kraju se Laputa raspadne, a Muska u njoj, dok se gusari, Sheeta i Pazu spase.

Glasovne uloge[uredi - уреди]

Lik Japanski glas Engleski glas (JAL/Streamline, 1989.) Engleski glas (Disney, 2003.)
Sheeta Keiko Yokozawa Lara Cody Anna Paquin
Debi Derryberry
Pazu Mayumi Tanaka Barbara Goodson James Van Der Beek
Zapovjednica Dola Kotoe Hatsui Rachel Vanowen Cloris Leachman
Zapovjednik Muska Minori Terada Jeff Winkless Mark Hamill
General Ichirō Nagai Mike Reynolds Jim Cummings
Ujak Pom Fujio Tokita Ed Mannix Richard Dysart
Charles (Shalulu) Takuzō Kamiyama Barry Stigler Mike McShane
Louis (Lui) Yoshito Yasuhara Dave Mallow Mandy Patinkin
Henri (Anli) Sukekiyo Kamiyama Eddie Frierson Andy Dick

Produkcija[uredi - уреди]

Nakon uspjeha anime filma Nausikaja iz vjetrovite doline, Miyazaki je 1985. osnovao studio Ghibli te krenuo sa proizvodnjom prvog službenog filma tog studija. Motiv Lapute je otok koji leti iznad oblaka, što je on posudio iz trećeg poglavlja Gulliverovih putovanja Jonathana Swifta.[2] Miyazaki je 1985. posjetio Wales nedugo nakon velikog štajka, te su ga dojmili iskreni, snažni ljudi koji su radili u rudnicima i borili se za svoja prava. Po njima je dizajnirao rudarski gradić u kojem živi junak Pazu.[2] Film je zaradio manje od Nausikaje, 2,5 milijuna $, ali dovoljno da bude uspjeh.[3] Vidjelo ga je 800.000 gledatelja u Japanu.[4] Mala kontroverza je nastala kada je Disney htio distribuirati film na američko video tržište, ali je morao promijeniti naslov u Dvorac na nebu jer u originalnom naslovu riječ Laputa na španjolskom znači "kurva". Producent Isao Takahata je izjavio da filmska ekipa tada nije znala za alternativno značenje riječi "Laputa" i izvan Gulliverovih putovanja.[3] Pri pisanju priče, Miyazaki se nadahnuo djelima i stilovima Julesa Vernea i H.G. Wellsa.[5]

Helen McCarthy navodi da je uočila tematski slične dijelove u jednom drugom animeu koji je izašao iste godine, Windaria, kojeg je režirao Kunihiko Yuyama.[5] Dizajni građevina i kostimi se temelje na stvarnim kostimima iz 19. stoljeća. Neki su u junakinji Sheeti, pa i u Doli koja je glavna zapovjednica gusara, vidjeli primjere Miyazakijevog promoviranja feminizma.[6] McCarthy komentira kako je glavna tema u Nausikaji bila opasnost dozvoljavanja "divljanja" znanosti bez obaziranja na ravnotežu prirode, dok je u Laputi predstavljen drugačiji pogled: ljudi ne razumiju tehnologiju, ali ju žele pod svaku cijenu, usprkos tome što nisu pogledali kakve bi posljedice za njih mogla imati.[7] Joe Hisashi skladao je glazbu po uzoru na Ericha Wolfganga Korngolda i Bernarda Hermanna, koja je u rasponu od dramatičnih do romantičnih trenutaka.[8] Dani Cavallaro primjećuje da je sam otok dizajniran po uzoru na slavnu sliku Pietera Brueghela starijeg, Babilonov toranj.[9] Cavallaro je iščitao i druge simbole u priči, od Sheetina čarobnog kristala koji je po njemu nadahnut kristalnom terapijom koja je prakticirana u drevnom Egiptu i hinduističkoj kulturi pa sve do paralela sa Ramajanom, hinduističkim spjevom iz 4. stoljeća pr. Kr., u kojem se opisuje otmica i spašavanje supruge Rame (avatara Višnua), Site, koja ima slično ime kao i Sheeta.[10] On također hvali i neprimijećenu pažnju u animaciji koja je posvećena pokazivanju težine pri pokretu ili padu likova, poput u sekvenci u kojoj Sheeta sleti u naručje Pazua, jer su animatori posvetili veliku pažnju "znanju gdje je težina u bilo kojem trenutku nekog lika...Odakle dolazi, kamo putuje i na što prelazi."[11]

Turner Classic Movies navodi da je skladatelj Joe Hisaishi ponovno morao produžiti vlastitu glazbu za američku verziju filma 1999. Hisaishi je izjavio: "Prema osoblju Disneyja, strancima je neugodno kada nema glazbe duže od tri minute [smijeh]...Ipak, u originalnoj Laputi, bilo je sat vremena glazbe u filmu od dva sata i četiri minute."[12]

Kritike[uredi - уреди]

Miyazaki je ovime nadvisio samog sebe sa animacijom koja je na jednakoj razini kao bilo što u animeu, u prošlosti ili sadašnjosti. Sve teče tako glatko, tako jednostavno, da sam samo mogao požaliti kada je završilo...Laputa je tako na pravom mjestu na toliko puno razina, da biste pomislili da je među najboljim animeima ikada snimljenim. I mislili biste ispravno. Ovo je također film koji je podoban za sve skupine, bilo to mladi, stari, žene ili muškarci. Dajem mu svoju najveću, iskrenu preporuku.

—Kain, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svg[13]

Dizajn, glasovne uloge, glazba, animacija, sve je savršeno. Stoga, ako tražite klasični anime jednog od najglasovitijih redatelja u industriji, nemojte tražiti dalje od Lapute.

—Genkisakura, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svg[14]

Zašto se uopće trudim recenzirati Miyazakijeve filmove, kada znam da ću im svima ionako dati najviše ocjene? Zato što na taj način mogu gledati najbolje animirane priče na svijetu, a među njima je i Laputa: uzbudljiva pustolovna priča o prijateljstvu, vjernosti, pohlepi i čovjekovoj nepresušnoj želji za moći.

—Raphael See, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svg[15]

Ovaj film pokazuje majstora kako još uči, kako još otkriva svoj vlastiti ritam.

—Jeffrey M. Anderson, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgSimple GA.png[16]

Izvori[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "The 12th Anime Grand Prix". Animage. svibanj 1987.. http://translate.google.com/translate?hl=en&sl=ja&tl=en&u=http%3A%2F%2Fanimage.jp%2Fold%2Fgp%2Fgp_1987.html. pristupljeno 21. veljače 2013. 
  2. 2.0 2.1 McCarthy 1999., str. 94
  3. 3.0 3.1 McCarthy 1999., str. 97
  4. Cavallaro 2006., str. 58
  5. 5.0 5.1 McCarthy 1999., str. 98
  6. McCarthy 1999., str. 102
  7. McCarthy 1999., str. 109
  8. McCarthy 1999., str. 112
  9. Cavallaro 2006., str. 59
  10. Cavallaro 2006., str. 60
  11. Cavallaro 2006., str. 64
  12. James Steffen. "Castle in the Sky". Turner Classic Movies. http://www.tcm.com/this-month/article/114166%7C0/Castle-in-the-Sky.html. pristupljeno 21. veljače 2013. 
  13. Kain (26. travnja 2005). "Castle in the Sky - Review". Anime Academy. http://www.animeacademy.com/finalrevdisplay.php?id=288. pristupljeno 21. veljače 2013. 
  14. Genkisakura. "Castle in the Sky - Review". nihonreview.com. http://www.nihonreview.com/anime/castle-in-the-sky/. pristupljeno 21. veljače 2013. 
  15. Raphael See. "Castle in the Sky - Review". THEM anime reviews. http://www.themanime.org/viewreview.php?id=167. pristupljeno 21. veljače 2013. 
  16. Jeffrey M. Anderson (6. lipnja 2003). "Castle in the Sky - Review". combustiblecelluloid.com. http://www.combustiblecelluloid.com/classic/castlesky.shtml. pristupljeno 21. veljače 2013. 

Literatura[uredi - уреди]

  • Cavallaro, Dani (2006). The animé art of Hayao Miyazaki. Sjeverna Karolina: MacFarland & Company, Inc.. ISBN 9780786423699. 
  • McCarthy, Helen (1999). Hayao Miyazaki: Master of Japanese Animation : Films, Themes, Artistry. Berkeley: Stone Bridge Press, Inc. ISBN 9781880656419. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]