Besim Korkut

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Besim Korkut

Rođenje 25. juna 1904., Travnik
Smrt 2. novembra 1975., Sarajevo

Besim Korkut (Travnik, 25. juna 1904.Sarajevo, 2. novembra 1975.), bosanskohercegovački je orijentalista albanskog porijekla. Autor je najpopularnijeg prijevoda Kur'ana na bosanski jezik.[1] Sin je naibu-reisa Ahmeda Muniba i brat Derviša Korkuta.

Biografija[uredi | uredi kod]

Besim Korkut je najvjerojatnije rođen u Travniku, iako neki izvori navode Sarajevo kao mjesto njegovog rođenja. Ruždiju je pohađao u Travniku, a Okružnu medresu u Sarajevu. Od 1920. do 1925. godine učio je u Šerijatskoj sudačkoj školi i kada je završio 1925. godine odlazi u Kairo te nastavlja studije na Univerzitetu Al-Azhar. Diplomirao je 1931. godine i po povratku u Sarajevo postavljen je iste godine za nastavnika u Šerijatskoj sudačkoj skoli. U ovoj školi predavao je arapski jezik, stilistiku, šerijatsko pravo, akaid i historiju islama. Kao nastavnik Šerijatske sudačke škole predavao je jedno vrijeme i vjeronauku u Muškoj gimnaziji u Sarajevu. Kada je otvorena Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu, a Šerijatska sudačka prestala s radom (juna 1937.) Korkut je premješten u Šerijatsku gimnaziju i odmah dodijeljen na rad u gimnaziju u Mostaru za profesora-vjeroučitelja.

Besim Korkut je preveo Kur'an na bosanski jezik

U Mostaru ostaje do 1940. godine, kada se ponovo vraća u Sarajevo na Šerijatsku gimnaziju, gdje ostaje do kraja 1944. godine. U isto vrijeme je honorarno predavao historiju islama u Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi. Poslije oslobođenja 1945. godine radi u Ministarstvu prosvjete Narodne vlade Bosne i Hercegovine i Komitetu za visoko školstvo i naučne ustanove (od 1947 do 1950). Uskoro po osnivanju Orijentalnog instituta Korkut prelazi na rad u Institut i tu ostaje do odlaska u penziju, 1969. godine. Penzionisan je u svojstvu naučnog saradnika ovog Instituta.

Jedno vrijeme predavao je honorarno na Katedri za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Isticao se kao pristupačan i stručan predavač i pedagog. Pisao je u mnogim bosanskohercegovačkim listovima i časopisima, kao što je Novi behar, Gajret, Glasnik VIS-a, a svoje radove je potpisivao punim imenom i prezimenom.[2] Kao kruna naučnog i prevodilačkog rada Besima Korkuta našao se svakako njegov kompletan prijevod Kur'ana na bosanski jezik, na kojem je on radio više od jedne decenije.[1]

Prijevod Kur'ana[uredi | uredi kod]

Besim Korkut je na prevođenju Kur'ana na bosanski jezik radio je više od decenije. Prevodio je Kur'an s orginalnog arapskog jezika. Međutim, nije dočekao njegovo objavljivanje, koje je štampano dvije godine nakon njegove smrti, 1977. godine, prvo u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu, a potom i u izdanju Starješinstva Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu. Ovaj prijevod zasigurno će postati najčitaniji i najbolje ocijenjen prijevod Kur'ana na bosanskom jeziku. Predstavlja veliki doprinos bosanskohercegovačkoj islamistici kao i nauci uopće. Prijevod je doživio mnoga izdanja. Neka od njih su i džepnog izdanja.[3][4]

O Korkutovom prijevodu Danijel Bučan kaže:

Učinivši Kur’an čitkijim, a time i pristupačnijim, Korkut nije sakrio nijednu njegovu dimenziju pa ni vjersku, a mjestimice je zaista uspješno otkrio vrijednost Kur’ana, kao i pjesničkog i književnog djela. Time je našoj publici otkrio Kur’an kao knjigu koju valja čitati i bez izrazito vjerskog opredjeljenja u pristupu.[5]

Sulejman Grozdanić o ovom je prijevodu rekao:

Rečenica Korkuta je naša, jasna, prirodna i potpuna. Ona na mahove dostiže najviši nivo poetskog izraza, što odgovara mnogim sekvencama i surama u Kur’anu. Stiče se dojam da su svaka rečenica, svaka riječ predstavljali predmet posebne pažnje prevodioca, vaganja između različitih mogućih rješenja.[5]

Korkutov prijevod nije izbjegao opasnost da podlegne određenom pristupu tekstu Kurana, već je bio pod snažnim utjecajem Mahmuda Al-Zamakhsharija i njegovog tefsirskog djela Al-Kashshaaf. Čak su mnogi dijelovi koji sadrže osnovna učenja Kurana prevođeni u skladu s Al-Zamakhsharijem mutezilizmom.

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Autor[uredi | uredi kod]

  • Historija islama: udžbenik islamske vjeronauke za VII razred srednjih škola (Sarajevo, 1935)
  • Kratak pregled povijesti Islama (Sarajevo, 1935)
  • Gramatika arapskog jezika: za I i II razred klasične gimnazije (Sarajevo, 1952)
  • Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku (Kairo, 2008)

Prijevoditelj[uredi | uredi kod]

  • Kelila i Dimna: stare indiske pripovijetke (Sarajevo, 1953)
  • Šeherzada priča (Sarajevo, 1955)
  • Arapske šaljive pripovijetke i basne (Sarajevo, 1955)
  • Priča o Ali Hodžinim maslinkama Abukir Ahmed i Vila Peri = Bajke iz "1001 noć (Beograd, 1955)
  • Indiske basne (Sarajevo, 1957)
  • Bajke iz 1001 noći (Beograd, 1959)
  • Arabljanske ljubavne priče (Sarajevo, 1960)
  • Stare arapske pripovetke (Sarajevo, 1960)
  • Kur'an s prevodom (Sarajevo, 1977)
  • Kur'an: prijevod 30. džuz: Amme džuz (Sarajevo, 1986)

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Svi dosadašnji prijevodi Kur'ana na naš jezik”. dzemat.ch. Arhivirano iz originala na datum 2016-10-26. Pristupljeno 2017-03-17. 
  2. „Besim Korkut: Biografija najpoznatije prevodioca Kur'ana na bosanski jezik”. bir.rs. 2017-08-05. Pristupljeno 2020-12-30. 
  3. „Besim Korkut: Biografija najpoznatije prevodioca Kur'ana na bosanski jezik”. bir.ba. 2017-08-05. Pristupljeno 2020-12-30. 
  4. „Kur'an sa prevodom”. islamhouse.com. 2017-08-05. Pristupljeno 2020-12-30. 
  5. 5,0 5,1 „Prvi prijevodi Kur'ana na bosanski jezik”. el-asr.com. 2017-08-05. Pristupljeno 2020-12-30. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]