Berlinski televizijski toranj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
„Papina osveta“
Pogled odozdo

Fernzeturm (nem. Fernsehturm) je televizijski toranj u centru Berlina, glavnog grada Nemačke. To je vrlo poznati berlinski orijentir, koji se nalazi blizu Aleksanderplaca. Toranj je sagrađen 1969. godine od strane bivše Nemačke Demokratske Republike (NDR), koja je toranj koristila kao simbol Berlina. Toranj je lako vidljiv iz svih centralnih berlinskih opština.

Originalna visina tornja je bila 365 m, ali je posle postavljanja antene 90-ih godina, visina dosegla 368 m. Fernzeturm je druga najveća građevina u Evropi posle moskovskog Ostankino tornja. U njemu se nalazi platforma za posetioce i restoran u središnjem delu kugle. Platforma za posetioce nalazi se 204 metara izned zemlje. Restoran, koji se okrene za pola sata 360 stepeni, je nekoliko metara iznad platforme za posetioce.

Unutar trupa tornja su dva lifta koji dopremaju posetioce na platformu za gotovo 40 sekundi.

Istorija[uredi | uredi kod]

1964. godine, Valter Ulbriht, lider Socijalističke ujedinjene partije Nemačke, koji je vladao Istočnim Berlinom, odobrio je izgradnju televizijskog tornja na Aleksanderplacu. Idejni projektanti su Herman Henselman i Jurg Štrajpart. Valter Hercong i Herbert Aust su kasnije uzeli učešće u planiranju izgradnje. Izgranjna je započeta 4. avgusta 1965. Posle četiri godine izgradnje, Ferzeturm je otvoren 3. oktobra 1960. Berlinski televizijski toranj, kao poznati sibol Berlina, godišnje posećuje oko milion posetilaca.

Iako je započeta izgradnja na televizijskom tornju u jugoisotčnom delu Berlina Migelbergu, projekat je obustavljen, jer bi toranj na toj lokaciji opasno ugrozio avione koji sletaju i uzletaju sa međunarodnog aerodorma Šenefeld.

„Papina osveta“[uredi | uredi kod]

Kada god Sunce obasja toranj, kao refleksija na staklenoj kugli, pojavi se krst. Ovakav efekat nije planiran od strane projektanata. Kao suprostavljanje ateističkoj ideologiji tadašnje vlade i represiji prema crkvi, Berlinci u odmah ovaj fenomen prozvali kao „Papina osveta“ (Rache des Papstes). Iz istih razloga, građevina je nazvana i kao Sveti Valter (zbog Valtera Ulbrihta).

Tehnički detalji[uredi | uredi kod]

  • Ulaz u toranj se nalazi 6.25 m iznad zemlje
  • 2 lifta transportuju posetioce tornja
  • 1 lift transportuje tehničku opremu
  • Čelične stepenice od 986 stepenika
  • Pomoćna platforma na visini od 188 i 191 m
  • Osmatračnica na 203,78 m
  • Restoran na 207,53 m
  • Visina tornja: 368,03 m
  • Težina trupa: 26000 t
  • Težina kugle: 4800 t

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]