Baro (rijeka)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Baro
Baro river Gambela.jpg
Lokacija
Države  Etiopija
 Južni Sudan
Gradovi Gambela
Hidrografija
Ušće
  – aps. visina

m
Dužina 306 km
Pritoke Alvero i Jikavo
Hidrologija
Protok
  – srednji

241 m³/s
Sliv
  – površina

41400 km²
Ulijeva se u Sobat
Transport
Plovnost od Sobata do Gambele

Baro (znana i kao Anuak ili Upeno) je rijeka na jugozapadu Etiopije, koja označava granicu s Južnim Sudanom. Od svog izvora na Etiopskoj visoravni teče pravilno u pravcu zapada 306 km i spaja se s rijekom Pibor. Ušće rijeka Baro i Pibor (gotovo na samoj južnosudanskoj granici) označava početak rijeke Sobat, pritoke Bijelog Nila.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Rijeka Baro nastaje spajanjem dviju rijeka, Birbir i Gebe, istočno od mjesta Metua u zoni Ilubabor (regija Oromija). Nakon toga rijeka teče na zapad preko regije Gambele do spoja s rijekom Pibor, tako nastaje rijeka Sobat. Najznačajnije pritoke Bara su rijeke Alvero i Jikavo. Površina porječja rijeke Baro i njenih pritoka je 41.400 km². Prosječni godišnji istjek na ušću je 241 m³/s.[2]

Od svih pritoka rijeke Sobat, Baro je daleko najveći i donosi 83% voda u Sobat. Tokom kišne sezone, koja traje od juna do oktobra, rijeka Baro sama daje oko 10% voda Nila. Međutim, za vrijeme sušnog perioda (ostatak godine), vodostaj Bara je vrlo nizak.[3]

Rijeka Baro je jedina plovna rijeka u Etiopiji, najznačajniji veći grad na njenu toku je Gambela, značajna riječna luka od 1907. sve do 1990-ih kada je zbog građanskih ratova u Etiopiji i Sudanu potpuno obustavljen riječni promet između te dvije zemlje. Na rijeci Baro izgrađen je drugi po veličini most u cijeloj Etiopiji, duljine 305 metara.[4]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Granica između Sudana i Etiopije ustanovljena je 1899. i uglavnom se držala rijeke Baro. Nju su odredili britanski majori HH Austin i Charles W. Gwynn.[5] Oni nažalost nisu poznavali prilike u kraju kojem su krojili sudbinu, sastav stanovništva i njihove jezike, a imali su i vrlo skromne zalihe zbog čega im se žurilo. Umjesto da graničnu liniju odrede na temelju etničkih skupina i njihovih povijesnih područja, oni su se uglavnom pri određivanju granice držali prirodnih granica koje je tvorilo korito rijeke Baro. Ova granica je potvrđena Anglo-etiopskim ugovorom 1902. i ostala je do danas. Zbog te granice izbijali su brojni sukobi između Etiopije i Sudana.[6]

Vittorio Bottego, koji je istraživao tok rijeke Baro i okolni kraj u kasnih 1890-ih, predložio je da se rijeka nazove po talijanskom admiralu Simone Arturo Saint-Bonu (1823–1892).[7] Talijanski pustolov L. Usoni, neuspješno je tražio zlato po rijeci Baro, nakon čega je 1952. napisao knjigu o svojim dogodovštinama.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 1997., Merriam-Webster, ISBN 0-87779-546-0, str. 115, online izdanje na Google Books
  2. Mamdouh Shahin: Hydrology and Water Resources of Africa, 2002., Springer, ISBN 1-4020-0866-X , str. 276, 287, online izdanje na Google Books
  3. Robert O. Collins: The Nile, 2002., Yale University Press, ISBN: 0300097646, str. 81, online izdanje naGoogle Books
  4. " Najduži most otvoren za promet"(Walta Information Center)
  5. "Survey of the Sobat Region", Geographical Journal, 17. svibanj, 1901.), str. 495-512.
  6. Robert O. Collins: The Nile, Yale University Press 2002., str. 76, 210, ISBN 0-300-09764-6, na portalu Google Books
  7. "Local History in Ethiopia" (pdf) The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 21. prosinca 2007.)