Barbie

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Barbie (barbika, barbica[1][2]) je najpoznatija i najprodavanija lutka na svijetu te stoga i klasik među igračkama. Barbie je ujedno i registrirani zaštitni znak tvrtke Mattel, a odnosi se na proizvodnu liniju modnih lutaka visokih 29,21 cm. Također je i Ken jedna od lutaka iz skupine lutaka "Barbie". U sveopćem jezičnoj upotrebi njezino ime se ne odnosi samo na tu liniju tvrtke Mattel, nego je već praktički postao sinonim za modnu lutku.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ruth Handler (1916.-2002.) je promatrala svoju kćer Barbaru u igri sa papirnatim lutkama primjećujući da im ona daje uloge odraslih. U to vrijeme većina dječjih igračaka je bila u obliku beba. Ruth je svom mužu Elliotu, suosnivaču tvrtke Mattel predložila ideju za novu lutku. Elliot nije bio baš oduševljen tom idejom. 1956. Ruth Hendel je otišla sa svojom djecom Barbarom i Kennethom na putovanje u Europu. Tada je naišla na njemačku lutku Bild Lilli[3]. Tada je kupila tri takve lutke. Kad se vratila u SAD preradila je lutku uz pomoć inženjera Jacka Ryana. Lutka je dobila naziv Barbie, po Ruthinoj kćeri Barbari. Predstavljena je na Američkom Međunarodnom sajmu igračaka u New Yorku , 9. ožujka 1959. Taj se datum često koristi kao službeni Barbiein rođendan. Mattel stječe prava na lutku Bild Lilli 1964. i proizvodnja tih lutki je zaustavljena. Prva barbie je proizvedena u Japanu, te imala je konjski rep i nosila je crno-bijeli prugasti kupaći kostim. Na raspolaganju su bile plavuša i brineta. Oko 350 000 lutaka je prodano tijekom prve godine proizvodnje[4]. Procjenjuje se da je preko milijardu lutaka prodano u više od 150 zemalja, a tvrtka Mattel tvrdi da se svake sekunde prodaju dvije[5].

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Barbieno puno ime je Barbara Millicent Roberts. U seriji romena koje je objavio Random House u 1960. njezini roditelji su dobili imena George i Margaret Roberts koji su iz izmišljenog grada Willows, Wisconsin. U romanima Randoma Housea, Barbie pohađa Willow High School, dok je u Girl Generation u izdanju Golden Books u 1999. pohađala izmišljenu Manhattanšku International High School u gradu New Yorku (temelji se na stavrnom životu Stuyvesant High School). Ona je u romantičnoj vezi s Kenom (Ken Carson) koji se prvi put pojavio u 1961. Vijesti priopćene iz Mattela u veljači 2004. da su se Barbie i Ken razdvojili, ali u veljači 2006. su bili u nadi da će ponovno probuditi svoju vezu nakon što je Ken promijenio izgled. Barbie ima preko 40 kućnih ljubimaca, uključujući mačke i pse, konje, pandu, malog lavića i zebru. Ona je u vlasništvu širokog asortimana vozila, uključujući i ružičastih Corvette kabrioleta, prikolica i džipova. Ona također posjeduje pilotsku dozvolu, a upravlja komercijonalnim zrakoplovima, te uz to služi kao stujardesa. Barbie karijere stvorene su da pokažu kako žene mogu preuzeti različite uloge u životu, a lutka je bila prodana s širokim rasponom naslova, uključujući Miss Barbie Astronaut (1965), Doctor Barbie (1988) i Nascar Barbie (1998). Mattel je stvorio niz prijatelja za Barbie, uključujući i latino Teresu, Midge, afričko-američku Christie i Stevena (Christienog dečka). Barbieni braća i sestre te rođaci su stvoreni uključujući i Skipper, Todd i Stacie (brat i sestra blizanci), Kelly, Krissy i Francie. Barbie se sprijateljila s Blainom, australskim surferom, tijekom prekida s Kenom u 2004..

Važnost lutke[uredi - уреди | uredi izvor]

  • oblikovanje Barbike;
  • fokus na odjeću;
  • uvođenje različitih etničkih ciljnih grupa;
  • proširenje linije ovog produkta na još nekoliko novih likova među lutkama;
  • razvitak lutke od luksuza do masovne igračke;
  • proizvodnja lutaka za sakupljanje uz one za igranje.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Grad Split Barbie i Lego dolaze djeci Splita! - Vodič kroz Split - Događanja
    "Barbica je stara 50 godina ali je i dalje najprodavanija ...", pristupljeno 5. travnja 2011.
  2. Slobodna Dalmacija Sandra Lapenda: Pobjednici jubilarnog dječjeg festivala puni su dojmova, 11. srpnja 2010., pristupljeno 5. travnja 2011.
    "Vježbale smo tjedan dana, a kako pjesma govori o barbicama, svaka od njih sa sobom je na binu ponijela svoju lutku."
  3. U razgovoru s M. G. Lordom, Forever Barbie, Ruth Handler je rekla da je tu lutku našla u Beču li Zürichu
  4. http://www.wwwk.co.uk/culture/toys/barbie-dolls.htm
  5. BBC NEWS

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Gerber, Robin (2009). Barbie and Ruth: The Story of the World's Most Famous Doll and the Woman Who Created Her. Collins Business. ISBN 978-0-06-134131-1. 
  • Knaak, Silke, "German Fashion Dolls of the 50&60". Paperback www.barbies.de.
  • Lord, M. G. (2004). Forever Barbie: the unauthorized biography of a real doll. New York: Walker & Co.. ISBN 978-0-8027-7694-5. 
  • Plumb, Suzie, ur. (2005). Guys 'n' Dolls: Art, Science, Fashion and Relationships. Royal Pavilion, Art Gallery & Museums. ISBN 0-948723-57-2. 
  • Rogers, Mary Ann (1999). Barbie culture. London: SAGE Publications. ISBN 0-7619-5888-6. 
  • Singleton, Bridget (2000). The art of Barbie. London: Vision On. ISBN 0-9537479-2-1. 
  • Boy, Billy (1987). Barbie: Her Life & Times. Crown. ISBN 978-0-517-59063-8. 
  • BillyBoy: Barbie – ihr Leben & ihre Welt, Popa, München 1988. ISBN 3-925818-06-5. Deutsch.
  • Silke Knaak: Deutsche Modepuppen der 50er und 60er Jahre, 2005. Deutsch und Englisch.
  • Dieter Warnecke: Barbie im Wandel der Jahrzehnte; Heyne 1995. ISBN 3-453-08738-0. Deutsch.
  • Wolfram Metzger (Hrsg.): 40 Jahre Barbie-World; Info Verlag 1998. ISBN 3-88190-229-5. Deutsch.
  • M. G. Lord: Forever Barbie: The Unauthorized Biography of a Real Doll; Avon Books 1995. ISBN 0-8027-7694-9. Englisch.
  • Rolf Hausser's Story (Interview in der Zeitschrift Barbie Bazaar, Februar 2000). Englisch.
  • Karl-Heinz Gessat: Barbie, vom Kinder- zum Sammlertraum, Weingarten 1993. Deutsch.
  • Kitturah B. Westenhouser: The Story of Barbie Doll, 2nd edition 1999. Englisch.
  • Cheryl Benard, Edit Schlaffer: Let´s Kill Barbie. Deutsch (Heyne 1997) und Englisch.
  • "Barbie-Preisführer 1992" von Gabriele und Berthold Gertz, ISBN 3-921844-32-0

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Barbika