Araks

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Araks
Aras, Արաքս, ‏ارس, Araz
Araks 02.jpg
Araks u Turskoj
Lokacija
KontinentiAzija, Evropa
Države Turska
 Armenija
 Azerbejdžan
 Iran
GradoviPoldašt, Džolfa, Yaycı, Parsabad, Sabirabad
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
kod Erzuruma
~3000 m
39°20′54″N41°19′31″E
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
kod Sabirabada
-15 m
40°01′06″N48°27′13″E
Dužina1072 km
Pritokedesne: Zangmar, Sariso, Gotur, Hadžilar, Kalibar, Ilgena, Dare i Bala lijeve: Gareso, Ahurian, Metsamor, Hrazdan, Azat, Vedi, Arpa, Vorotan, Vogddži, Megri, Hačin, Okči, Kuri i Kandlan
Adeukupno 805
Hidrologija
Protok
  – srednji

285 m³/s
Sliv
  – površina
kaspijski
102.000 km²
Ulijeva se urijeku Kuru
Građevinarstvo
AkumulacijeAraško jezero, Hoda Afarin
Transport
Plovnostnije plovna
Karta
Arasrivermap.jpg
Karta porječja rijeke Araks

Araks ili Aras (tur. Aras, arm. Արաքս, per. ارس, aze. Araz) je sa dužinom od 1072 km i površinom sliva od 102.000 km² jedna od najvećih rijeka u Zakavkazju.

Hidrografija[uredi | uredi kôd]

Rijeka izvire u istočnoj Turskoj, a onda dijelom čini granicu između Turske, Armenije, azerbajdžanske enklave Nahičevan i Irana. Posle se na teritoriji Azerbajdžana uliva u rijeku Kuru.

Historija[uredi | uredi kôd]

Ovu rijeku u svojim djelima pominju Herodot i Vergilije. Po nekima ona odgovara reci Gihon koja se spominje u Bibliji. Rijeka Araks je početkom 19. vijeka (1813., 1828.) određena kao granica između Rusije i Irana.

Vanjske veze[uredi | uredi kôd]