Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta u Sarajevu[1] osnovana je 1972. godine. Osnovali su je eminentni naučni radnici, profesori i kulturni djelatnici koji su se školovali prvenstveno u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu i koji su u to vrijeme bili već priznati umjetnici.[2]
Istorija
Novoosnovana Akademija likovnih umjetnosti najprije je bila smještena u zgradi Pedagoške akademije u Sarajevu, a objekat današnje ALU je bio prva i jedina evangelistička crkva u vrijeme austrougarske uprave. Crkva je bila izgrađena 1899. po nacrtima arhitekte Karla Paržika u romaničko-vizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Obnovljena zgrada je početkom 1992. godine odnosno početkom Rata u Bosni i Hercegovini devastirana. Objekat je do danas proglašen kulturno-istorijskim spomenikom i nalazi se na spisku zaštićenih objekata Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.[2]
Muhamed Karamehmedović (istoričar umjetnosti i prvi dekan ALU), Nada Pivac (akademski slikar), Mersad Berber (akademski slikar), Boro Aleksić (akademski slikar), Alija Kučukalić (akademski kipar), Zdenko Grgić (akademski kipar) — neka su od imena slavnih profesora-osnivača Akademije likovnih umetnosti u Sarajevu.[2]
Akademija je od svog osnivanja upisala 2.331 polaznika i do maja 2012. godine bilježi 1.212 završenih studenata dodiplomskog studija. Postdiplomski studij je zaživio 1983. godine.[2]
Akademiju čini šest specifičnih odsjeka sa većim brojem izbornih predmeta:[2]
- Nastavnički odsjek
- Odsjek za slikarstvo
- Odsjek za kiparstvo
- Odsjek za grafiku
- Odsjek za grafički dizajn
- Odsjek za produkt dizajn
Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu je školske 2006/2007. godine pristupila bolonjskom sistemu školovanja (4+1).[2]
Ispred same građevine nalazi se pješački most koji povezuje Radićevu ulicu sa Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu, a most na rijeci Miljacki nosi simboličko ime „Požuri polako” („Festina lente – Požuri polako”). Za izgradnju mosta raspona 38 metara bilo je potrebno oko dva miliona konvertibilnih maraka, a urađen je na osnovu idejnog rješenja tadašnjih studenata druge godine Produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti Amile Hrustić, Adnana Alagića i Bojana Kanlića.[3][4]
Galerija
Vidi takođe
- Gabrijel Jurkić
- Irfan Hozo
- Mirsad Konstantinović (Odsjek za grafiku, diplomirao u klasi profesora Dževada Hoze)
- Izet Alečković
- Mustafa Skopljak (diplomirao 1977. u klasi profesora Alije Kučukalića)
- Avdo Žiga
- Šejla Kamerić
- Damir Nikšić (diplomirao 2000)
- Meliha Teparić (diplomirala 2002)
- Srednja škola primjenjenih umjetnosti Sarajevo
Reference
- ↑ „Univerzitet u Sarajevu — Fakulteti i akademije”. unsa.ba. Arhivirano iz originala na datum 03. 03. 2016. Pristupljeno 21. 02. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 „Akademija likovnih umetnosti”. alu.unsa.ba. Arhivirano iz originala na datum 24. 03. 2016. Pristupljeno 22. 05. 2016.
- ↑ „Sarajlije od večeras mogu koristiti novi most na Miljacki”. mojportal.ba. Arhivirano iz originala na datum 22. 05. 2016. Pristupljeno 22. 05. 2016.
- ↑ „Festina Lente most preko reke Miljacke ispred ALU”. mojlaboratorij.wordpress.com. Arhivirano iz originala na datum 22. 05. 2016. Pristupljeno 22. 05. 2016.
Literatura
- Radević, Maja. „ALU SARAJEVO: Prvih 40 godina”. Slobodna Bosna. Arhivirano iz originala na datum 22. 02. 2013. Pristupljeno 22. 05. 2016.