Šupljorošci

Izvor: Wikipedia
Šupljorošci
Alpski kozorog
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Bovidae
Gray, 1821.
Područje života
Potporodice

Bovinae
Cephalophinae
Hippotraginae
Antilopinae
Caprinae
Reduncinae
Aepycerotinae
Peleinae
Alcelaphinae
Pantholopinae

Šupljorošci su pripadnici svake od 140 vrsta sisavaca parnoprstaša porodice Bovidae. Ova je porodica široko rasporostranjena, i izvorna je u svim kontinentima, izuzev Južne Amerike, Australije i Antarktike. Porodica je također veoma raznolika: njeni su članovi životinje poput bizona, antilopa, gazela, te divlja i domesticirana goveda, ovce, koze i azijski vodeni bivoli.

Najveći šupljorošci teže preko jedne tone, i visina u ramenima im je oko 2 metra; najmanji šupljorošci teže otprilike 3 kilograma i visine su domaće mačke. Neki su zbijeni i mišićavi, drugi su lagane građe, s manjim kosturom i vitkim dugim nogama. Mnoge vrste sakupljaju se u veće grupe sa složenim društvenim ustrojstvima, no druge su vrste većinom samotnjačke. Unutar njihova opsežnog razmjera, obitavaju u širokom rasponu staništa; od pustinja do tundra, od gustih tropskih šuma do visokih planina.

Većina porodice hrani se biljnom hranom (iznimke su dujkeri, koji su većinom svejedi i hrane se raznolikom hranom). Svi šupljorošci imaju želudac građen u četiri dijela, što im dopušta da probave hranu koja je inače veoma niske hranjive vrijednosti, poput trave. Nijedna životinja nije sposobna izravno probaviti celulozu: poput (primjerice) klokana i termita, šupljorošci se oslanjaju na želučane bakterije koje razgrađuju celulozu fermentacijom.

Zbog veličine i težine njihovog složenog probavnog sustava, mnogi su šupljorošci čvrste i krupne građe; "elegantniji" pripadnici ove porodice obično su izbirljiviji u hranjenju, i teže biti prebirnici, a ne travojedi. Njihovi očnjaci poptuno su nestali, ili su se izmjenili i služe kao dodatni incizivi. Svi šupljorošci dvoprstaši su, te im je kopito podijeljeno na dva dijela. Svi mužjaci (i velik broj ženki) imaju rogove; veličina i oblik uvelike je promjenjiv kod svih vrsta, no osnovna građa uvijek je jedinstvena koštana izbočina bez grana, prekrivena slojem keratina.

Porodica je poznata kroz fosilne ostatke iz ranog miocena. Najveći broj sadašnjih šupljorožaca obitava u Africi, sa znatnim no manje raznolikim populacijama u Aziji i Južnoj Americi. Smatra se kako većina vrsta porodice šupljorožaca, koji su se razvili u Aziji, nije bila sposobna preživjeti iznenadan dolazak novog i nepoznatog grabežljivca kada su ljudi prvi put pristigli iz Afrike tijekom kasnog pleistocena. S druge strane, afričke su vrste imale tisuće, možda i milijune godina, u kojima su se mogle razvijati i prilagođavati razvijajućim ljudskim vještinama lova. Značajno je istaknuti kako je velik broj domesticiranih šupljorožačkih vrsta –– koza, ovaca, vodenih bizona, jakova –– zapravo azijskog podrijetla: vjeruje se kako su se azijski šupljorošci manje bojali čovjeka, i bili mnogo poslušniji.

Manji broj današnjih američkih šupljorožaca razmjerno su nove pridošlice, koje su stigle preko Beringovog kopnenog mosta. Svi veći travojedi izvorni u Sjevernoj Americi izumrli su netom nakon dolaska Clovis ljudi prije otprilike 12 000 godina. Ovo je ostavilo veliki broj ekoloških niša praznima, te su preci sadašnjeg američkog bizona, planinske koze i muflona preuzeli prazna mjesta.

  • RED ARTIODACTYLA: parnoprstaši
    • Podred Suina: svinje
    • Podred Typlopoda: deve i ljame
    • Podred Ruminantia: preživači
      • Infrared Tragulina
        • Porodica Tragulidae: patuljasti moškavci, 6 vrsta u 4 roda
      • Infrared Pecora
        • Porodica Moschidae: mošusni jeleni, 4 vrste u jednom rodu
        • Porodica Antilocapridae: rašljoroge antilope, jedna vrsta u jednom rodu
        • Porodica Giraffidae: žirafe i okapiji, 2 vrste u 2 roda
        • Porodica Cervidae: jeleni, 43 vrste u 16 rodova
        • Porodica Bovidae
          • Potporodica Bovinae: goveda i antilope zavijenih rogova, 24 vrste u 9 rodova
          • Potporodica Cephalophinae: dujker antilope, 19 vrsta u 2 roda
          • Potporodica Hippotraginae: antilope travojedi, 6 vrsta u 5 rodova
          • Potporodica Antilopinae: gazele, patuljaste antilope i sajga antilope, 38 vrsta u 14 rodova
          • Potporodica Caprinae: ovce, koze, 26 vrsta u 12 rodova
          • Potporodica Reducinae: močvarne antilope, lečve, 8 vrsta u 2 roda
          • Potporodica Aepycerotinae: imapala, jedna vrsta u jednom rodu
          • Potporodica Peleinae: sivi brdski srnjak, jedna vrsta u jednom rodu
          • Potporodica Alcelaphinae: gnuovi, topi antilope, 7 vrsta u 4 roda
          • Potporodica Pantholopinae: tibetanska antilopa
Wikispecies-logo.svg
Wikivrste imaju podatke o: