Papkari
Razmnozavanje je polno spermatozoidima
| Parnoprstaši | |
|---|---|
| |
| Ženka žirafe s mladuncem | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla Owen, 1848. |
Papkari, tahoprstaši ili parnoprstaši (lat. Artiodactyla) su red viših sisavaca (Placentalia). Obuhvaćaju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica goveda, imaju vrlo velik gospodarski značaj.
Parnoprstaši su dobili ime jer imaju parni broj prstiju, dva ili četiri. Srodnost među pojedinim grupama uočio je zoolog Richard Owen u 19. stoljeću i uveo nazive "neparnoprstaši" i "parnoprstaši". Uzdužna os noge nalazi se kod parnoprstaša između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod fosilnih predstavnika a kod današnjih parnoprstaša potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod vodenkonja koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Veliki broj parnoprstaša, kao, npr. jeleni, gazele, goveda i koze su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica parnoprstaša, kao kod deva i žirafa je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.
Kao i mnogi dugi sisavci, parnoprstaši su se pojavili prije oko 54 miliona godina u vrijeme ranog eocena. Ti rani parnoprstaši sa četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima bilja kao i lišćem. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 miliona godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili nepreživači (Suina), Tylopodi i preživači (Ruminantia).
Anatomija probavnog trakta parnoprstaša je podloga za njihovu podjelu. Svinje, pekarii i vodenkonji imaju želudac podijeljen na dva odnosno tri dijela, i probavljaju ju direktno, bez preživanja. Radi toga su svrstani u nepreživače. Svi drugi parnoprstaši preživaju . Prema današnjim spoznajama, ta se sposobnost razvila dva puta, nezavisno jedna od druge. Radi toga se danas deve ne ubrajaju prave preživače, nego u Tilopode.
- Podred nepreživači, svinjoliki (Suina)
- porodica pravih svinja (Suidae)
- porodica pekarija (Tayassuidae)
- porodica vodenih konja (Hippopotamidae)
- Podred Tylopoda
- porodica deva (Camelidae)
- Podred preživači (Ruminantia)
- porodica žirafa (Giraffidae)
- porodica moškavaca (Moschidae) (ponekad nazivani i mošusni jeleni)
- porodica patuljastih moškavaca (Tragulidae)
- porodica antilopa (Antilocapridae)
- porodica jelena (Cervidae)
- porodica šupljorožaca (Bovidae) u koju se ubrajaju goveda, ovce, koze i sl.
I kitovi vode porijeklo od parnoprstaša. U vrijeme klasične sistematike, oni su tvorili zaseban red. Međutim, danas ih se uključuje u kladogram parnoprstaša. Slijedi pojednostavljeni prikaz filogenetske sistematike parnoprstaša:
Artiodactyla (parnoprstaši)
|-- Suina (nepreživači)
| |-- N.N.
| | |-- Hippopotamidae (vodenkonji)
| | `-? Cetacea (kitovi)
| `-- Suoidea (svinje i pekarii)
`--Selenodontia
|-- Tylopoda (deve, tilopodi)
`-- Ruminatia (preživači)
|-- Tragulidae (tragulidi)
`-- Pecora (životinje s obrambenim rogovima)
|-- Giraffidae (žirafa i okapi)
`-- N.N.
|-- Cervoidea
| |-- Moshidae (moškavci ili mošusni jeleni)
| `--N.N.
| |-- Antilocapridae (životinje s dva roga)
| `-- Cervidae (jeleni)
`-- Bovidae (šupljorošci ili životinje šupljih rogova)
