Preživači

Izvor: Wikipedia
Preživači
Bjelorepi jelen
Status zaštite

Raspon fosila: Kasni eocen? Danas
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Podred: Ruminantia
Scopoli, 1777.
Područje života
Porodice

Preživači (lat. Ruminantia) su podred reda parnoprstaša. To su biljojedi imaju želudac podijeljen na četiri odjeljka koji im omogućuju da uz pomoć mikroorganizama i enzima korištenje hrane sastavljene od takvih ugljikohidrata (na primjer celuloze), koje ni jedan drugi sisavac sa samo jednim želucem ne može probaviti. Osim preživača, još neki biljojedi, kao što su klokani, vitkostasi majmuni, konji i zečevi mogu probaviti celulozu uz pomoć mikroorganizama, ali u debelom crijevu, što za korištenje proteina zahtijeva još jedan prolaz kroz probavni sustav.

Izraz "preživači" potječe od toga, da ove životinje u razdobljima mirovanja pretprobavljenu kašu hrane ponovo vraćaju u usta i još jednom ju žvaču prije nego tako dodatno usitnjenu hranu ponovo progutaju i odvedu ju na stvarnu probavu.

Građa želuca[uredi - уреди]

Želudac teleta: m - završetak jednjaka, v - burag, n - kapura, b - knjižavci, l - sirište, t - početak tankog crijeva

Želudac preživača dijeli se na uglavnom četiri odjeljka: burag, kapura, knjižavci i sirište. U burag ulazi površno sažvakana hrana iz jednjaka, ondje se smekša djelovanjem vode, mikroorganizama i enzima pa polako prelazi u mrežsto nabranu kapuru. Tu se između nabora kapure oblikuju malene kuglice koje se stezanjem mišića, tako zvanom povratnom peristaltikom, vraćaju natrag u usta. Sad se u ustima hrana temeljito sažvaće i miješa s većom količinom sline. Nakon toga, kroz poseban žlijeb u jednjaku silazi u knjižavce gdje se još više usitni, a zatim prelazi u sirište.

Preživači iskorištavaju biljnu celulozu djelovanjem mnogih simbiotskih bakterija i nekih praživotinja (Protozoa) iz razreda trepetljikaša (Ciliata) koje žive u njihovom buragu. Uz to, uz pomoć produkata razgradnje, od celuloze i dušikovih spojeva sintetiziraju bjelančevine za izgradnju stanica simbiotskih bakterija i praživotinja. Simbioti se zato, u povoljnim okolnostima, tako obilno namnože da iz buraga preživanjem masovno dospijevaju u sirište (pravi želudac) gdje se kao i kod životinja s jednostavnim želucem pH vrijednost snižava lučenjem solne kiseline i smjesa se probavlja.

Probavljena količina trepetljikaša u želucu goveda može biti i do 7 kg dnevno te preživači time namiruju velik dio potrebnih bjelančevina. Oni mogu resorbirati i niz razgradnih produkata celuloze, pa se računa da njihov organizam iskorištava 60 do 75% biljnih vlakana pretvarajući tako, za čovjeka potpuno bezvrijedne oblike hrane kao što su trava, sijeno ili slama, u hranidbeno visoko vrijedne bjelančevine mesa ili mlijeka.

Životinje sa sličnim probavnim sustavom, koje se ne smatraju preživačima[uredi - уреди]

Nezavisno od preživača, neke vrste životinja razvile su isto želudac podijeljen na više dijelova u kojem probavljaju hranu na gotovo isti način. Tu spadaju deve, vitkostasi i sakati majmuni kao i veliki crveni klokani.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Ostali projekti[uredi - уреди]

Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Ruminantia