Šakal

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Šakal
Canis aureus revivim2.JPG
Zlatni šakal
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Canidae
Rod: Canis
Jackals.png
Staništa šakala

Šakali ili čagljevi je naziv za tri vrste iz roda pasa (lat. Canis) , malene do srednje veličine, koji nastanjuju Afriku, Aziju i jugoistočnu Evropu.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Šakali popunjavaju sličnu ekološku nišu kao i kojot (nekada zvan američki šakal) u Sjevernoj Americi; i jedni i drugi su svejedi, mogu loviti životinje malene do srednje veličine, a i poznati su strvinari. Duge noge i pseći zubi su dobro prilagođeni lovu na malene sisavce, ptice i gmazove. Velika stopala i spojene kosti noge omogućavaju im da duže vremena mogu trčati brzinom od 16km/h. Najaktivniji su u zoru i u večer.

Ponašanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Šakali obrazuju monogamne parove i brane svoj teritorij od drugih parova. Agresivno ga brane i kasnije označavaju mokraćom ili izmetom. Terotorij može biti dovoljno velik i za mlade tog para, koji još uvijek nisu osnovali svoj teritorij. Ponekada se okupljaju u malene čopore, naprimjer da jedu strvinu, ali obično love sami ili u paru.

Vrste[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrsta Troimeno autorstvo Opis Stanište
Bočno-prugasti šakal
Canis adustus
Side-striped Jackal.jpg
Sundevall, 1847 Primarno obitava u šumovitim predjelima što nije običaj drugih šakala. Najmanje je agresivan i rijetko se hrani većim sisavcima.[1] centralna i južna Afrika
Zlatni šakal
Canis aureus
Golden wolf small.jpg
Linnaeus, 1758 Najveći od svih šakala i jedina vrsta šakala koja obitava i van Afrike. Genetska istraživanja su dokazala da je rodbinski bliži sivom vuku i kojotu[2][3] Sjeverna Afrika, Jugoistočna Europa Srednji Istok, zapadna i južna Azija
Crnoleđi šakal
Canis mesomelas

Canis mesomelas.jpg

Schreber, 1775 Najmanji od svih šakala, a smatra se da je i najdulji živući pripadnik roda pasa (Canis)[4]. Najagresivniji je od svih šakala, poznato je da napada životinje znatno veće od sebe, a i odnosi unutar čopora znaju biti svadljivi[5]. Južna Afrika i istočna obala Kenije, Somalije i Etiopije

Šakal u Hrvatskoj[uredi - уреди | uredi izvor]

U Hrvatskoj živi jedna podvrsta zlatnog šakala, Više ga ima južnije, a naročito je raširen na poluotoku Pelješcu, gdje ga se često može vidjeti u ranim jutarnjim satima kako neometan šeta vinogradima. Pucnjevi i eksplozije za vrijeme rata potakle su ove životinje da prelaze rijeku Savu, te se često sreću i u Slavoniji. Uglavnom stvaraju poteškoće stanovnicima sela u zimskom razdoblju kada dolaze u sela u potrazi za hranom. Ljudi ih često mijenjaju s lisicom.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Side-Striped Jackal". Canids.org. http://www.canids.org/species/side-striped_jackal.pdf. pristupljeno 2010-03-19. 
  2. Lindblad-Toh et al. 2005. Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog. Nature 438: 803-819.
  3. "Golden Jackal". Canids.org. http://www.canids.org/species/Golden_jackal.pdf. pristupljeno 2007-08-15. 
  4. Macdonald, David (1992). The Velvet Claw. str. 256. ISBN 0563208449. 
  5. The behavior guide to African mammals: including hoofed mammals, carnivores, primates by Richard Estes, published by University of California Press, 1992, ISBN 0-520-08085-8