Zug

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zug
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 47°10′N 8°31′E / 47.167°N 8.517°E / 47.167; 8.517
Država  Švicarska
kanton Zug
Vlast
 - gradonačelnik Dolfi Müller
Površina
 - Ukupna 33.8 km² [1]
Visina 425[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Grad 30,205[1]
 - Gustoća 893.4 stan / km² [1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6300–6305
Pozivni broj 041
Karta
Zug na mapi Švajcarske
Zug
Zug
Pozicija Zuga u Švicarskoj

Zug (francuski: Zoug‎, talijanski: Zugo) je glavni grad švicarskog Kantona Zug od 30,205 stanovnika.[1]

Danas je zapravo samo predgrađe metropolskog Züricha, sa kojim je odlično povezan, i to neobično bogato predgrađe jer po podatcima kantonalne vlade u Zugu je reginstrirano 27.000 kompanija, gotovo po jedna za svakog muškarca, ženu i dijete, od one koja gradi strateški plinovod Evropa - Rusija preko Baltika, do one koja trguje luksuznim satovima (Cartier, Piaget, Vacheron).[2]

Razlog za tako visoku koncentraciju je porez od samo 8,5% na dobit, ukoliko ne posluju u Švicarskoj.[2]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Zug leži u sredini Švicarske na sjevernoistočnoj obali jezera Zug, duž padina planine Zugerberg (1.039 m)[3], udaljen oko 23 km južno od Züricha.

Historija[uredi | uredi kod]

Zug je niknuo u 12. vijeku[4] Prvi put je dokumentiran 1242. kao feud grofova od Kyburga, 1273. ga je kupio Rudolf I Habsburški, koji je kasnije postao i njemački kralj.[3] I građani Zuga su sudjelovali u Bitci kod Morgartena protiv Habsburgovaca koja se odigrala 15. novembra 1315.[4] U Švicarsku konfederaciju je ušao - 1352., a nakon nekoliko burnih dekada Habsburgovci su konačno odustali od svojih zahtjeva na grad.[3] Zug se pridružio Švapskoj ligi protiv Leopolda III Habsburgškog i sudjelovao u pobjedonosnoj Bitci kod Sempacha 1386.[3]

Od 1398. i on ima zanatlije organizirane po cehovima.[4]

Dio starog grada stradao je 4. marta 1435. u klizanju tla.[4] Za reformacije Zug je ostao je katolički čak je postao i član Zlatne ili Borromenske lige 1586.. Tokom U 14 i 15. vijeka teritorijalno se proširio na okruge u svom susjedstvu, i vladao njima sve do 1798.[3] Grad su 1728. potresli nemiri vezani uz zemljišne odnose.[4]

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Od historijskih znamenitosti Zug ima - Zytturm (sat kulu iz 1480.), Gradsku vijećnicu iz 1505., crkvu sv. Oswalda podignutu između 1478. i 1545. te kapucinski samostan dovršen 1597.[3]

Privreda[uredi | uredi kod]

Industrija Zuga proizvodi mašine, metalne proizvode i električne aparate.[3]

Gradovi pobratimi[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Switzerland: Cantons and Cities (engleski). City population. Pristupljeno 2. 11. 2018. 
  2. 2,0 2,1 Welcome to Zug: the sleepy Swiss town that became a global economic hub (engleski). Guardian News. Pristupljeno 2. 12. 2018. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Zug'” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. 12. 2018. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Vorgeschichte, Altertum (njemački). Stadt Zug. Arhivirano iz originala na datum 2018-11-22. Pristupljeno 2.12. 2018. 
  5. Kalesija (Bosnien-Herzegowina) (njemački). Stadt Zug. Pristupljeno 2.12. 2018. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]