Zakarpatska oblast

Izvor: Wikipedia
Zakarpatska oblast
Закарпатська область
Flag of Zakarpattia Oblast.gif CarpathianRutheniaCoA.svg
Država  Ukrajina
Službeni jezik ukrajinski
Sjedište oblasti Užgorod
Površina 12.777[1] km²
Stanovništvo 1.254.614 (2001.)
Gustoća stanovništva 98 st./km²
Datum osnivanja 22 siječnja 1946.
Administrativna podjela oblasti
Rajona 13
Gradovi 5
Gradova ukupno 11
Mali gradova 19
Naselja 579
Službena stranica www.carpathia.gov.ua
Karta
Map of Ukraine political simple Oblast Transkarpatien.png Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine

Zakarpatska oblast je administrativna oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini. Upravno središte oblasti je grad Užgorod.

Ime[uredi - уреди]

Oblast se također naziva i Transkarpatska Oblast, Transkarpatia, Zakarpattia, ili povijesno Subcarpathian Rus. Nazivi Zakarpatska oblasti na drugim jezicima

  • ukrajinski Закарпатська область, prevedeno: Zakarpats’ka oblast’.
  • rusinski Подкарпатьска област, prevedeno: Podkarpat’ska oblast.
  • mađarski Kárpátontúli terület, Kárpátalja
  • slovački Zakarpatská oblasť
  • rumunjski Regiunea Transcarpaţia

Zemljopis[uredi - уреди]

Zakarpatska oblast ima ukupnu površinu 12.777 km2 i nalazi se na obroncima Karpata u zapadnoj Ukrajini.[2]

Administrativna podjela Zakarpatske oblasti

Oblast graniči sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom. Na zapadu graniči sa slovačkim krajevima Prešov i Košice i mađarskim županijama Borsod-Abaúj-Zemplén i Szabolcs-Szatmár-Bereg, na jugu graniči sa rumunjskim županijama Satu Mare i Maramureş , na istoku i sjeveroistoku graniči sa ukrajinskim oblastima Ivano-Frankivska i Lavovska oblast te sa poljskim Južnokarpatskim Vojvodstvom.

Administrativna podjela[uredi - уреди]

Zakarpatska oblast dijeli sa na 13 rajona, i na pet gradova municipija, postoji ukupno sedam gradova, 19 malih gradova i više od 579 naselja.

Istorija[uredi - уреди]

U prošlosti je ovaj region bio poznat kao Karpatska Rutenija. Sloveni su se na ovo područje doselili u 4. veku. U 7-8. veku, slovensko pleme Beli Hrvati je živelo na ovoj teritoriji. U 9-10. veku, region je bio deo Bugarskog carstva, a u to vreme se pominje i lokalni vladar knez Laborec, koji je bio bugarski vazal. U 10-11. veku region je bio deo Kijevske Rusije. Posle toga region dolazi pod vlast Ugarske, a u 13. veku je, pod sizerenstvom Ugarske, velikim delom ove regije vladao rutenski plemić knez Rostislav. Tokom kolapsa centralne vlasti u Ugarskoj, krajem 13. i početkom 14. veka, regijom su vladali faktički nezavisni lokalni vladari Amade Aba i Mikloš Pok. Jedan deo regije je u to vreme pripadao slovenskoj kraljevini Galicija-Volinija.

U 16. veku region je podeljen između Habzburške monarhije i vazalne osmanske kneževine Transilvanije. Kasnije će ceo region pripasti Transilvaniji, da bi 1699. godine u celosti pripao Habzburškoj monarhiji. Posle propasti Monarhije, 1918. godine, region će postati deo Zapadnoukrajinske narodne republike, a potom deo Čehoslovačke. 1927. godine region postaje jedna od pokrajina Čehoslovačke, da bi proglasio nezavisnost 1939. godine. Međutim, ubrzo nakon toga region okupira i anektira Hortijeva Mađarska. Dolaskom sovjetske Crvene armije 1944. godine, region ulazi u sovjetsku sferu uticaja: biće zvanično priključen Sovjetskom Savezu 1945. a sovjetskoj Ukrajini 1946. godine.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine u Zakarpatskoj oblasti živi 1.254.614 stanovnika.

Većinsko stanovništvo su Ukrajinci kojih ima 80,5%, postoje i brojne druge manjine od njih najviše je Mađara 12,1%, Rumunja 2,6%, Rusa 2,5%, Roma 1,1%, Slovaka 0,5% i Nijemaca 0,3%. Ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao zasebnu manjinu već ih smatra da pripadaju ukrajinskom etničkom zajednicom. Oko 10.100 osoba 0,8% izjasnilo se kao Rusini prema zadnjem popisu stanovništva.[3]

Izvor[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Ostali projekti[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Zakarpattia Oblast