Zagrade

Izvor: Wikipedia
Zagrade
Znaci interpunkcije

Apostrof ( ' ) ( )
Zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( 〈 〉 )
dvotačka ( : )
zapeta ( , )
Crta ( ) ( ) ( ) ( )
trotačka ( ) ( ... )
uzvičnik ( ! )
tačka ( . )
povlaka ( - ) ( )
interobeng ( )
znak pitanja ( ? )
navodnici ( ‘ ’ ) ( “ ” )
tačka zarez ( ; )
kosa crta ( / )
razmak (   ) i interpunkt ( )

Ostali

ampersand ( & )
asterisk ( * ) i asterizam ( )
@ ( @ )
obrnuta kosa crta ( \ )
bulet ( , još )
obelisk ( † ‡ )
stepen ( ° )
znak za broj ( # )
prim ( )
tilda ( ~ )
donja crta ( _ )
uspravna crta/pajp ( | )

Zagrade su znak interpunkcije koji jače odjeljuje jedan dio rečenice ili teksta od drugoga te se tim dijelom nešto objašnjava, tumači ili je manje važno od ostatka.

Vrste zagrada: oble (), uglate [], kose //, vitičaste {} ili izlomljene <>. Najčešće se, u književnoumjetničkom diskurzu, upotrebljavaju oble zagrade.


Upotreba u jeziku[uredi - уреди]


U zagradi se stavljaju dijelovi rečenice koji služe objašnjavanju ili su naknadno dodani te ne pripadaju tome tekstu:

  • Sjedne Kosjenka Regoču do uha (a bijaše uho Regočevo veliko kao cijela Kosjenka) i povika mu u uho. (Ivana Brlić-Mažuranić)
  • Sjedne Jaglenac upravo pod svetu brazdicu pred Bukača te zaviruje Bukaču pod vrat (jer bijaše mrak), da vidi bolje, kako mu se vrat napinje. (Ivana Brlić-Mažuranić)
  • ne gleda ona (tač je ohola) / zlata, snage, vjere i časti. (Ivan Gundulić)
  • Tibulo! (riječi daje ovdje uvredljiv smisao: pjesnik - lažljivac, mistifikator). (Ranko Marinković)


Zarez se stavlja samo nakon drugog dijela zagrade:

  • Samo to je miraz njegove žene (i ovdje začuje Bela ponovo registre i kadence njezina glasa, tako da su i njegove misli podvostručile svoj intenzitet), dvorac je njezin, auto je njezin. (Milan Begović)


U zagradu se stavljaju i didaskalije koje se unutar zagrada obično navode kurzivom (za objašnjenje trotočja u zagradama pogledajte istoimeni članak):

POZZO: Oprez! On je opasan! (Estragon i Vladimir se gledaju)
ESTRAGON (tiho): Je li on?
(...)
POZZO (umiren): Gospodo, ne znam što je to sa mnom bilo. Oprostite, molim vas. Zaboravit sve to (Sve više ovladava sobom). Ne znam više što sam govorio, ali možete mi vjerovati da nijedna riječ nije bila istinita (Uspravi se udarajući se u prsa). Zar ja izgledam kao čovjek koji zbog nekoga pati? No, slušajte! (Traži po svojim džepovima.) Kamo sam zametnuo lulu?


Zagrade služe i skraćenom označavanju dvostrukosti ili skraćenom pisanju istih dijelova:

  • dobrog(a), s(a), vidjev(ši)
  • (ne)čovjek, (po)gledati, poveć(av)ati


Drugi se dio zagrade često koristi za odjeljivanje brojeva ili slova pri nabrajanju:

1) hrvatski
2) latinski
3) grčki

a) pravopis
b) gramatika
c) pravogovor


Ili da bi se označilo kako nešto vrijedi za sve pojmove:

Mozart
Beethoven
Haydn

}

bečki klasičari


Ako unutar zagrade dolazi nove zagrade, stavljaju se uglate zagrade. Rečenični znakovi koji pripadaju dijelu unutar zagrade dolaze unutar zagrade, a oni koji pripadaju ostatku teksta dolaze izvan zagrade.



Upotreba izvan jezika[uredi - уреди]


Matematika[uredi - уреди]


Koristi se za označavanje reda računskih operacija pri čemu se grupiraju brojke:

  • 2 + (4 * 32 - 13) - 17 : (2 + 1)


Također se unutar zagrada stavlja vrijednost funkcija:

  • f(x) = 2x + 7


Koristi se i za označavanje koordinata točaka u Kartezijevom koordinantnom sustavu:

  • A (7,2), B (-1, 3), C (4, 6)


U matematici se također koristi i za označavanje n-torke:

\left\langle V(t)^2 \right\rangle = \lim_{T\to\infty} \frac{1}{T}\int_{-T/2}^{T/2} V(t)^2{\rm{d}}t


Fonetika[uredi - уреди]


Uglate i kose zagrade koriste se za označavanje izgovora u fonetici i fonologiji:


Računalstvo[uredi - уреди]


Zagrade su u programiranju važan dio sintakse programskih jezika.

#include <stdio.h>

int main (void)
{
        puts ("Ovo je primjer u programskome jeziku C");
        return 0;
}