Programski jezik

Izvor: Wikipedia
Radovi u toku!
Baustelle.svg

Jedan marljivi korisnik upravo radi na ovom članku!
Mole se ostali suradnici da ne uređuju članak dok je ova obavijest prisutna.
Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom.
Kada radovi budu gotovi, suradnik koji uređuje uklonit će ovaj predložak!
Hvala na razumijevanju!
(Predložak će biti uklonjen ako kroz 24 časa od trenutka postavljanja nema izmjena na članku.)

Programski jezik je jezik za pisanje programa koje računalo zna i može izvršiti.

Programski jezici su definisani preko sintaksnih i semantičkih pravila koja respektivno opisuju njihovu strukturu i značenje. Mnogi programski jezici imaju neku formu pisanih specifikacija njihove sintakse i semantike, a neki su definisani jedino preko zvanične implementacije.

Programski jezici se koriste da olakšaju komunikaciju sa računarom prilikom organizovanja i manipulacije informacija, ali i da precizno izraze algoritme. Neki autori ograničavaju izraz „programski jezik“ samo na jezike kojima se mogu izraziti svi mogući algoritmi, a ponekad se koristi izraz „računarski jezik“, koji se odnosi na više ograničene vještačke jezike.

U međuvremenu je stvoreno više hiljada programskih jezika, i novi se stvaraju svake godine.

Osnovna podjela je na niže (strojne jezike) i više (orijentirane ljudima).

Viši jezici pak mogu biti:

Povijest programskih jezika[uredi - уреди]

Sve je počelo sa strojnim jezicima (asemblerima), koji su se brzo izvršavali, ali sporo pisali, te se danas samo kritični dijelovi operativnih sustava pišu na taj način.

  • 1954. pojavio se Fortran, razvio ga je John Backus u IBM-u.
  • Iza Fortrana prvi se pojavio Algol, u kasnim 1950-im
  • bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli Cobol 1960. i Basic 1964. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik
  • dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: Pascal Niklausa Wirtha i C Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a.
  • 1974. za potrebe vojske SAD-a razvijena je Ada
  • OOP kuca na vrata: 1980. tu je Smalltalk-80, a 1985. pojavila se prva implementacija C++ koji je zamislio Bjarne Stroustrup.
  • 1987. Larry Wall je stvorio Perl
  • 1990. Guido van Rossum je izbacio konkurenciju Perlu, Python
  • 1994. pojavio se PHP Rasmusa Lerdorfa, koji je prvenstveno namijenjen kreiranju web aplikacija, (nešto poput JSPa i ASP-a za Javu i VisualBasic, respektivno)
  • 1996. pojavila se Java tvrtke Sun Microsystems
  • krajem 1999. godine pojavio se D, koji je zanimljiva mješavina programskih jezika C, C++ i Jave

Poveznice[uredi - уреди]