Sulejów

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sulejów
Pogled na cistercitsku opatiju
Pogled na cistercitsku opatiju
Pogled na cistercitsku opatiju
Koordinate: 51°21′N 19°53′E / 51.350°N 19.883°E / 51.350; 19.883
Država  Poljska
Vojvodstvo Lodzko
Povjat Piotrków
gradska prava 1292.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Wojciech Ostrowski
Površina
 - Ukupna 26.26 km²[2]
Stanovništvo (2020.)
 - Grad 6,130[2]
 - Gustoća 233.4 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 97-330[2]
Karta
Sulejów na mapi Poljske
Sulejów
Sulejów
Pozicija Sulejówa u Poljskoj

Sulejów je grad od 6,130 stanovnika[2] u sredini Poljske u Lodzkom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Sulejów leži duž rijeke Pilice, udaljen 15 km jugoistočno od Piotrkówa Trybunalskog.

Historija[uredi | uredi kod]

Sulejów je vrlo staro naselje, zna se da je već u prvoj polovici 12. vijeka, na gazu preko Pilice postojala carinarnica.[1] Pored nje je između 1176.-77. podignuta cistercitska opatija, pored koje se razvilo trgovište, a zatim sa druge strane rijeke i naselje koje je gradska prava dobilo prije 1292.[1]

Od 1793. nakon Druge podjele Poljske je dio Kraljevine Pruske, a od 1807. je dio kratkotrajnog napoleonskog Varšavskog vojvodstva.[1]

Od 1815. je postao dio proruske Kongresne Poljske, nakon raspuštanja samostana 1819. spao je na selo pa je između 1870.-1927. izgubio gradska prava.[1] Njegov oporavak počeo je u drugoj polovici 19. vijeka, kad se počeo eksploatirati vapnenac za proizvodnju vapna. Željeznička pruga (danas zatvorena) do Sulejówa izgrađena je 1902.[1]

Prilikom bombardiranja za Invazije Poljske u septembru 1939., uništeno je oko 80% zgrada.[1]

Pogled na Pilicu kod Sulejówa

Za vrijeme Njemačke okupacije sve do 1942. u gradu je djelovao geto, iz kojeg su Židovi odveženi u Logor Treblinka i pobijeni.[1]

Između 1944.–45. u gradu je djelovao i logor za prisilni rad kroz koji je prošlo oko 9 000 zarobljenika. Sve u svemu za Drugog svjetskog rata pomrlo je oko 5 700 stanovnika Sulejówa, što je bilo nekih 80% tadašnjih mještana.[1]

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Sulejów je poznat po svom samostanskom kompleksu, koji je započeo život kao cistercitska opatija 1176.[1]

Samostanska crkva podignuta je prije 1232., za baroka je enterijer restauriran, klaustar je podignut početkom 15. vijeka. Tokom 15.- 16. pa sve do 18. vijeka samostan je opasan bedemima i gotičkim tornjevima i dograđivan gospodarskim zgradama i arsenalom (16.- 17. vijek).

Danas se u jednom njegovom dijelu nalazi regionalni muzej.[1]

Privreda[uredi | uredi kod]

Današnji Sulejów je grad tekstilne i prehrambene industrije u kom se još uvijek proizvodi vapno. Poznat je i kao turistička destinacija zbog akumulacijskog jezera Zalew Sulejowski[1], koje je nastalo početkom 1970-ih izgradnjom brane na Pilici.[3]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Sulejów ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima[4];

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Sulejów (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 2.07.2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Poland: Lodzkie (poljski). City population. Pristupljeno 2.07. 2021. 
  3. „Zalew Sulejowski” (poljski). Zalew Sulejowski. Pristupljeno 2.07.2021. 
  4. Położenie i ludność (poljski). Gmina Sulejów. Pristupljeno 2.07.2021. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]