Smrtna ura : dramska kronika
Smrtna ura : Dramska kronika u sedam slika (u knjizi "Drame") | |
---|---|
Autor(i) | Stjepan Tomaš |
Dizajn korica | Zlatko Kauzlarić Atač |
Država | Hrvatska |
Jezik | hrvatski jezik |
Žanr(ovi) | dramska književnost |
Izdavač | Matica hrvatska Osijek |
Datum izdanja | 1999. |
Stranica | 5-67 (cijela knjiga: 245) |
ISBN | 953-6137-55-0 |
Smrtna ura : Dramska kronika u sedam slika, dramsko djelo Stjepana Tomaša, objavljeno u knjizi "Drame" 1999. godine, skupa s dramama Zlatousti ili tužni dom hrvatski, Lov na vješticu i Srpski bog Mars. Drama je napisana prem zbirci pripovijedaka Smrtna ura, objavljenoj 1983. godine, koja obrađuje istu tematiku.
Podaci o drami[uredi | uredi kod]
- Tema: Drugi svjetski rat u Baranji
- Broj likova: 19 (15 muških, 4 ženska)
- Broj činova: 2
- Mjesto zbivanja: Darda
- Vrijeme zbivanja: od 1941. do 1945.
- Godina nastanka djela: 1987.
Kratak sadržaj[uredi | uredi kod]
"Radnja se zbiva u Baranji, u višenacionalnoj sredini, za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad su Baranjom prošle tri vojske: mađarski honvedi 1941, njemačka vojska 1943. te partizani i Crvena armija krajem 1944, što je popraćeno i odgovarajućom scenografijom odn. ikonografijom krčme, u kojoj se izmjenjuju predstavnici aktualne vlasti, zajedno s onima koji joj služe.
Dramom se želi pokazati da vojske dolaze i prolaze, a u Baranji ostaju živjeti oni koji su u njoj od davnine živjeli. Kako sačuvati čist obraz u danima ratnih iskušenja, kada padaju krinke s lica..."
Likovi (po redu javljanja)[uredi | uredi kod]
- Antal Kalmar, nekadašnji sluga - sada vlasnik Franckove gostionice
- Franck, Židov, bivši vlasnik gostionice, sada gostioničarski momak kod Antala
- Bizacky, lugar
- Jovanić, ilegalac
- Vojin Ribarić, ilegalac pa izdajnik
- Pavle Mlinarić, student prava
- Doboš Đerđ, načelnik iz Sombora
- Baltazar Geza, upravitelj žandarmerijske stanice
- Ilka, njegova žena
- Bella, njihova kći
- Laszlo Kohn (Laci, Lacika), željezničar - ilegalac
- Žandari
- Đula Feher, ilegalac pa izdajnik, sudionik Oktobarske revolucije
- Klara, njegova žena
- Markotić, šesnaestogodišnji mladić
- Miličević, sekretar Pokrajinskog komiteta Partije
- Mayer, folksdojčer
- Kinder, njemački kapetan, izaslanik Wermachta
- Djevojka koja poslužuje u krčmi
- Šimunovićev glas
- Glasovi sudaca
Izvođenje na sceni[uredi | uredi kod]
Drama je praizvedena 1. februara 1989. u Zagrebu (glumci HNK-a, stalna scena Hrvatskog narodnog kazališta "Moša Pijade" (RANS "Moša Pijade"). Na repertoaru se nalazila u sezoni 1988/89. godine. Reditelj predstave bio je Petar Šarčević.
Izvori[uredi | uredi kod]
- Anonim: (O piscu i djelu), u: Stjepan Tomaš: "Smrtna ura", Zagreb, 1983, zadnje korice
- Anonim: Smrtna ura : dramska kronika (Stjepan Tomaš Arhivirano 2008-05-01 na Wayback Machine-u)
- Anonim: (Napomena), u: Stjepan Tomaš: "Drame", Osijek, 1999, str. 67.
- Ana Lederer: Četiri drame', u: Stjepan Tomaš: "Drame", Osijek, 1999, str. 239-245.