Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedia
Položaj LGBT osoba u
Hrvatskoj
Republika Hrvatska
Zastava Hrvatske Zastava duginih boja
Zastava Zastava duginih boja
Položaj Hrvatske
Legalizacija Da1977. godine
Antidiskriminacioni zakoni Da - Zabranjuje sve oblike diskriminacije i zakon prepoznaje zločin iz mržnje.
Uzrast seksualne saglasnosti Da – Izjednačeno na 14 godina, 1998. godine
Brak X mark.svg
Ne.
Istopolna zajednica Yes check.svgIstospolne zajednice od 2003.
Usvajanje X mark.svg
Ne
In vitro fertilizacija
za lezbejke
X mark.svg
Ne
Vojska Da
Zakonska promena pola Yes check.svg
Organizacije Iskorak, Kontra, Lori, LIGMA, Queer Zagreb, kugA, inQueerzicija
Događaji Zagreb Pride, Queer Zagreb
Wikipedia-LGBT.png LGBT portal

Hrvatska je još uvek prilično konzervativna država pod jakim uticajem Katoličke crkve, što se posebno pokazuje u javnim reakcijama na teme koje se tiču lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba. Istopolni odnosi između muškaraca i između žena nisu zabranjeni, ali domaćinstva koja vode istopolni parovi ne uživaju jednak nivo pravne zaštite kao domaćinstva heteroseksualnih parova. Nekoliko aktivnih LGBT organizacija u Hrvatskoj utiče na postepene promene društvenog odnosa prema LGBT osobama.

Hrvatska priznaje neregistrovana istopolna partnerstva, kojima zakon priznaje neka prava vezana za imovinu.

Hrvatska je jedna od potpisnica Deklaracije Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.

Dekriminalizacija homoseksualnosti[uredi - уреди]

U vreme SFRJ homoseksualnost, odnosno homoseksualni odnosi između muškaraca bili su kažnjavani po članu 186. stavu 2 Krivičnog zakona SFRJ. Predviđena kazna iznosila je do jedne godine zatvora. Do liberalizacije dolazi nakon ustavnih promena iz 1974. godine, kada se, reformom zakonodavstva i prenošenjem ovlašćenja sa federalnog na republički i pokrajinski nivo, ukida federalni krivični zakon. Dobivši ovlašćenje da samostalno donosi krivični zakon, Hrvatska je dekriminalizovala homoseksualnost 1977. godine.

Godine 1998. u saborsku proceduru ulaze izmene i dopune Krivičnog zakona. Na predlog vlade, donja granica za slobodno stupanje u seksualne odnose izjednačeno je za homoseksualne i heteroseksualne osobe i iznosi 14 godina.

Hrvatska liječnička komora i Hrvatsko psihijatrijsko društvo od 1973. godine tretiraju homoseksualnost kao jednu od normalnih varijacija ljudske seksualnosti. Gejevima nije zabranjeno služenje vojske.

Zabrana diskriminacije[uredi - уреди]

Hrvatski sabor je od 2003. godine usvojio nekoliko amandmana koje su predložile LGBT organizacije koje se tiču antidiskriminacionih odredbi.

Zakon o ravnopravnosti spolova[uredi - уреди]

U članu 6, stav 3, zabranjuje se: "diskriminacija na temelju spolne orijentacije". Član 16. Stav 2 istog zakona zabranjuje: "javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju."[1]

Zakon o radu[uredi - уреди]

Prema članu 2, stav 1 Zakona o radu, zabranjena je "izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli […] na temelju […] spolnog opredjeljenja […]".[2]

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju[uredi - уреди]

U članu 77, koji definiše uslove upisa u institucije visokog obrazovanja, kaže se: "Sveu_ilište, veleu_ilište ili visoka škola utvr_uju postupak odabira pristupnika za upis na na_in koji jam_i ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, politi_ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, ro_enje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob."[3]

Zakon o elektroničkim medijima[uredi - уреди]

Član 15, Zakona o elektroničkim medijima kaže da je u programskim sadržajima zabranjeno: "[…]poticati na diskriminaciju ili neprijateljstvo prema pojedincima ili skupinama, zbog njihova podrijetla, boje kože, političkog uvjerenja, svjetonazora, zdravstvenog stanja, spola, seksualnih ili drugih određenja ili osobina"[4]

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji[uredi - уреди]

U članu 8, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji zabranjeno je: " poticati, pogodovati poticanju i širiti nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i netrpeljivost, antisemitizam i ksenofobiju, kao i poticati na diskriminaciju ili neprijateljstvo prema pojedincima ili skupinama, zbog njihova podrijetla, boje kože, političkog uvje­renja, svjetonazora, zdravstvenog stanja, spola, seksualnih ili drugih određenja ili osobina"[5]

Zakon o športu[uredi - уреди]

Zakon o športu, donet 2006. godine garantuje jednaku dostupnost sportu "bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje."[6]

Zakon o azilu[uredi - уреди]

Zakon o azilu, donet 2007. godine pod pojmom određena društvena skupina podrazumeva i "skupinu koja se temelji na zajedničkim karakteristikama spolne orijentacije"[7], kojoj se može odobriti privremena zaštita u Hrvatskoj ukoliko "[…] ih zemlja njihovog podrijetla nije spremna ili nije u mogućnosti zaštititi."

Zakon o volonterstvu[uredi - уреди]

Zakon o volonterstvu iz 2007. godine uređuje da je organizator volontiranja dužan da postupa u skladu sa načelom jednakim mogućnosti bez obzira na: "dob, rasu, boju kože, jezik, vjeru, spol, spolnu orijentaciju, rod i rodno izražavanje […]"[8]

Kazneni zakon[uredi - уреди]

Kazneni zakon iz 2006. godine prvi u Evropi uvodi pojam "zločina iz mržnje"[9]. Zakon definiše zločin iz mržnje kao "svako kazneno djelo iz ovoga Zakona, počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina"[10]

Ova odredba je prvi put primenjena 2007. godine kada je napadač na povorku Zagreb Pridea osuđen na 14 meseci zatvora.

Zakon o suzbijanju diskriminacije[uredi - уреди]

Godine 2008. donet je opšti antidiskriminacioni zakon, pod nazivom "Zakon o suzbijanju diskriminacije". Zakon osigurava i podstiče jednakost i štiti od diskriminacije na osnovu "[…] rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije."[11]

Istopolne zajednice i brakovi[uredi - уреди]

Godine 2003, 14. jula, Sabor je usvojio Zakon o istospolnim zajednicama (zakon je proglašen 16.7.2003.), kojim se priznaju istopolne (neregistrovane) zajednice. Istopolna zajednica, prema ovom zakonu, jeste životna zajednica dviju osoba istog spola (u daljnjem tekstu: partner/ica) koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera. (član 2.)

Prava koja se garantuju i uređuju ovim zakonom su pravo na izdržavanje od strane partnera, odnosno partnerke, kao i pravo na zajedničko sticanje imovine i raspolaganje njome. Zakon, takođe, zabranjuje diskriminaciju na osnovu istopolne zajednice i homoseksualne orijentacije.[12]

Kako je istopolna zajednica u Hrvatskoj vid neregistrovanog istopolnog partnerstva, ona se mora dokazivati pred sudom.

Mnoga prava, međutim, nisu pokrivena postojećim zakonom o istopolnim zajednicama, kao što su prava vezana za nasledstvo, imigraciono pravo, poreske olakšice i kreditne garancije, donošenje odluka o hitnim medicinskim slučajevima. Zbog toga postoji inicijativa za donošenje zakona o registrovanim zajednicama koji bi garantovao veća prava i umanjio diskriminaciju po navedenim i drugim pitanjima. Tokom kampanje pred parlamentarne izbore Iskorak i Kontra su organizovale okrugli sto "Prava seksualnih i rodnih manjina u kontekstu predstojećih izbora za novi saziv Hrvatskog sabora", na kome su sve političke partije, osim HSLS-a podržale ideju o registrovanom partnerstvu. Okruglom stolu nije prisustvovao niko iz HDZ-a.[13]

Istopolnim parovima u Hrvatskoj nije omogućeno usvajanje dece.

Zagreb Pride[uredi - уреди]

Glavni članak: Zagreb Pride

U Zagrebu se od 2002. godine redovno organizuje parada ponosa LGBT osoba, pod nazivom Zagreb Pride.

Vidi dalje[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Gay flag.svg Položaj LGBT osoba u Evropi
Suverene države Albanija • Andora • Armenija** • Austrija • Azerbejdžan* • Belorusija • Belgija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora  • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka  • Gruzija* • Holandija  • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan* • Kipar** • Letonija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nemačka  • Norveška • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija* • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švajcarska • Švedska • Turska* • Ujedinjeno Kraljevstvo  • Ukrajina  •Vatikan
Autonomije, zavisne i druge teritorije Abhazija* • Ažarija* • Åland • Akrotiri i Dekalija •Džersi  • Krim • Farska ostrva • Gernzi • Gibraltar • Nagorno-Karabah* • Nahčivan* • Ostrvo Man • Turska Republika Severni Kipar**
* veliki deo teritorije je u Aziji
** država je u Zapadnoj Aziji, ali se smatra evropskom iz kulturnih, političkih i istorijskih razloga.
Položaj LGBT osoba u svetu
Svet
Položaj LGBT osoba u Africi
Afrika
Položaj LGBT osoba u Južnoj Americi
Južna Amerika
Položaj LGBT osoba u Severnoj Americi
Severna Amerika
Položaj LGBT osoba u Aziji
Azija
Položaj LGBT osoba u Okeaniji
Okeanija
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi