Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedia
Položaj LGBT osoba u
Hrvatskoj
Republika Hrvatska
Zastava Hrvatske Zastava duginih boja
Zastava Zastava duginih boja
Položaj Hrvatske
Legalizacija Da1977. godine
Antidiskriminacioni zakoni Da - Zabranjuje sve oblike diskriminacije i zakon prepoznaje zločin iz mržnje.
Uzrast seksualne saglasnosti Da – Izjednačeno na 14 godina, 1998. godine
Brak Ustavna zabrana od 2013X mark.svg
Ne.
Istopolna zajednica Yes check.svgŽivotno partnerstvo od 2014.
Usvajanje Usvajanje nije dozvoljeno, ako jedan od partnera ima djecu, drugi može postati partner-skrbik ili dobiti roditeljsku skrb. X mark.svg
Yes check.svg
In vitro fertilizacija
za lezbejke
X mark.svg
Ne
Vojska Da
Zakonska promena pola Yes check.svg
Organizacije Iskorak, Kontra, Lori, LIGMA, Queer Zagreb, kugA, inQueerzicija
Događaji Zagreb Pride, Queer Zagreb
Wikipedia-LGBT.png LGBT portal

Hrvatska je još uvek prilično konzervativna država pod jakim uticajem Katoličke crkve, što se posebno pokazuje u javnim reakcijama na teme koje se tiču lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba. Istopolni odnosi između muškaraca i između žena nisu zabranjeni, ali domaćinstva koja vode istopolni parovi ne uživaju jednak nivo pravne zaštite kao domaćinstva heteroseksualnih parova. Nekoliko aktivnih LGBT organizacija u Hrvatskoj utiče na postepene promene društvenog odnosa prema LGBT osobama.

Hrvatska od 2014. godine priznaje životna partnerstva osoba istog spola. Hrvatska je priznala istospolne zajednice 2003. godine kao neregistrirane kohabitacije.

Hrvatska je jedna od potpisnica Deklaracije Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.

Dekriminalizacija homoseksualnosti[uredi - уреди]

U vreme SFRJ homoseksualnost, odnosno homoseksualni odnosi između muškaraca bili su kažnjavani po članu 186. stavu 2 Krivičnog zakona SFRJ. Predviđena kazna iznosila je do jedne godine zatvora. Do liberalizacije dolazi nakon ustavnih promena iz 1974. godine, kada se, reformom zakonodavstva i prenošenjem ovlašćenja sa federalnog na republički i pokrajinski nivo, ukida federalni krivični zakon. Dobivši ovlašćenje da samostalno donosi krivični zakon, Hrvatska je dekriminalizovala homoseksualnost 1977. godine.

Godine 1998. u saborsku proceduru ulaze izmjene i dopune Kaznenog zakona. Na predlog Vlade, donja granica za slobodno stupanje u seksualne odnose izjednačena je za homoseksualne i heteroseksualne osobe i iznosi 14 godina.

Hrvatska liječnička komora i Hrvatsko psihijatrijsko društvo od 1973. godine tretiraju homoseksualnost kao jednu od normalnih varijacija ljudske seksualnosti. Gejevima nije zabranjeno služenje vojske.

Zabrana diskriminacije, građanska svijest i ostalo[uredi - уреди]

Hrvatski sabor je od 2003. godine usvojio nekoliko amandmana koje su predložile LGBT organizacije koje se tiču antidiskriminacionih odredbi.

Zakon o ravnopravnosti spolova[uredi - уреди]

U članu 6, stav 3, zabranjuje se: "diskriminacija na temelju spolne orijentacije". Član 16. Stav 2 istog zakona zabranjuje: "javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju."[1]

Zakon o radu[uredi - уреди]

Prema članu 2, stav 1 Zakona o radu, zabranjena je "izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli […] na temelju […] spolnog opredjeljenja […]".[2]

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju[uredi - уреди]

U članu 77, koji definiše uslove upisa u institucije visokog obrazovanja, kaže se: "Sveu_ilište, veleu_ilište ili visoka škola utvr_uju postupak odabira pristupnika za upis na na_in koji jam_i ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, politi_ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, ro_enje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob."[3]

Zakon o elektroničkim medijima[uredi - уреди]

Član 15, Zakona o elektroničkim medijima kaže da je u programskim sadržajima zabranjeno: "[…]poticati na diskriminaciju ili neprijateljstvo prema pojedincima ili skupinama, zbog njihova podrijetla, boje kože, političkog uvjerenja, svjetonazora, zdravstvenog stanja, spola, seksualnih ili drugih određenja ili osobina"[4]

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji[uredi - уреди]

U članu 8, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji zabranjeno je: " poticati, pogodovati poticanju i širiti nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i netrpeljivost, antisemitizam i ksenofobiju, kao i poticati na diskriminaciju ili neprijateljstvo prema pojedincima ili skupinama, zbog njihova podrijetla, boje kože, političkog uvje­renja, svjetonazora, zdravstvenog stanja, spola, seksualnih ili drugih određenja ili osobina"[5]

Zakon o športu[uredi - уреди]

Zakon o športu, donet 2006. godine garantuje jednaku dostupnost sportu "bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje."[6]

Zakon o azilu[uredi - уреди]

Zakon o azilu, donet 2007. godine pod pojmom određena društvena skupina podrazumeva i "skupinu koja se temelji na zajedničkim karakteristikama spolne orijentacije"[7], kojoj se može odobriti privremena zaštita u Hrvatskoj ukoliko "[…] ih zemlja njihovog podrijetla nije spremna ili nije u mogućnosti zaštititi."

Zakon o volonterstvu[uredi - уреди]

Zakon o volonterstvu iz 2007. godine uređuje da je organizator volontiranja dužan da postupa u skladu sa načelom jednakim mogućnosti bez obzira na: "dob, rasu, boju kože, jezik, vjeru, spol, spolnu orijentaciju, rod i rodno izražavanje […]"[8]

Kazneni zakon[uredi - уреди]

Kazneni zakon iz 2006. godine prvi u Evropi uvodi pojam "zločina iz mržnje"[9]. Zakon definiše zločin iz mržnje kao "svako kazneno djelo iz ovoga Zakona, počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina"[10]

Ova odredba je prvi put primenjena 2007. godine kada je napadač na povorku Zagreb Pridea osuđen na 14 meseci zatvora.

Zakon o suzbijanju diskriminacije[uredi - уреди]

Godine 2008. donet je opšti antidiskriminacioni zakon, pod nazivom "Zakon o suzbijanju diskriminacije". Zakon osigurava i podstiče jednakost i štiti od diskriminacije na osnovu "[…] rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije."[11]

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola[uredi - уреди]

Zakon iz 2014. godine zabranjuje svaki oblik diskriminacije nad životnim partnerima i djecom nad kojom životni partneri imaju roditeljsku ili partnersku skrb.[12]

Životni uslovi[uredi - уреди]

Istospolna aktivnost Da (od 1977.)
Saglasnost seksualne dobi Da (od 1998.)
Anti-diskriminacioni zakoni u zapošljavanju Da (od 2003.)
Anti-diskriminacioni zakoni o pružanju dobara i usluga Da (od 2003.)
Anti-diskriminacioni zakoni u svakom pogledu (uključujući neizravnu diskriminaciju, govor mržnje) Da
Istospolni brakovi Ne (Ustavna zabrana od 2013.)
Priznavanje istospolnih parova (kao neregistrirane kohabitacije) Da (od 2003.)
Životno partnerstvo za istospolne parove Da (od 2014.)
Usvajanja djece drugog partnera Da Ne Partnerska skrb (od 2014.)
Zajednička usvajanja od strane istospolnih parova Ne
Pravo na slobodnu vojnu službu Da
Zakonska promjena spola Da
Muškarci koji imaju spolni odnos s muškarcem mogu donirati krv Ne
Komercijalno surogat majčinstvo Ne (Surogat je zabranjen za sve osobe)
Medicinski potpomognuta oplodnja za lezbijske parove Ne

Istopolne zajednice i brakovi[uredi - уреди]

Hrvatska od 23. jula 2014. godine priznaje životna partnerstva za istospolne parove koja su jednaka bračnoj zajednici u svemu, osim u usvajanju djece. Životno partnerstvo sklapa se pred matičarem. Istospolni partneri koji žive u istom kućanstvu najmanje 3 godine, a nisu sklopili životno partnerstvo, smatraju se neformalnim životnim partnerima i uživaju ista prava kao i formalni životni partneri. Neformalno životno partnerstvo dokazuje se na isti način kao i izvanbračna zajednica, na sudu.

Formalno i neformalno životno partnerstvo definirani su kao zajednice obiteljskog života.

Hrvatska ne priznaje posvajanje istospolnim pratnerima. Međutim, formalni ili neformalni životni partner može postati partner-skrbnik djeteta ako drugi roditelj nije poznat ili mu je oduzeta roditeljska skrb. Ta je veza trajna, upisuje se u djetetov rodni list i podrazumijeva punu roditeljsku skrb. Partnerska skrb može se steći i nakon smrti životnog partnera koji je roditelj djeteta ako drugi roditelj nije živ, nije poznat ili je izgubio roditeljsku skrb. Kad su oba roditelja živa i imaju roditeljsku skrb, životni partner može, u dogovoru s roditeljima djeteta, odnosno jednim roditeljem ako ima samo jednog, ili sudskom odlukom, dobiti djelomičnu ili punu roditeljsku skrb nad djetetom životnog partnera.

Ustav Republike Hrvatske od 1. decembra 2013. ne dopušta uvođenje i sklapanje istospolnih brakova. Tako je odlučeno na referendumu sa nešto više od 65 % glasova izašlih birača, što je zapravo nešto manje od 25 % ukupnog broja birača u Hrvatskoj.

Hrvatska je priznala istospolne zajednice 2003. godine kao neregistrirane kohabitacije putem Zakona o istospolnim zajednicama preko kojeg su istospolni partneri mogli steći zajedničku imovinu i imali pravo na uzdržavanje partnera za vrijeme i nakon prestanka istospolne zajednice.[13]

Zagreb Pride[uredi - уреди]

Glavni članak: Zagreb Pride

U Zagrebu se od 2002. godine redovno organizuje parada ponosa LGBT osoba, pod nazivom Zagreb Pride.

Vidi dalje[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Gay flag.svg Položaj LGBT osoba u Evropi
Suverene države Albanija • Andora • Armenija** • Austrija • Azerbejdžan* • Belorusija • Belgija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora  • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka  • Gruzija* • Holandija  • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan* • Kipar** • Letonija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nemačka  • Norveška • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija* • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švajcarska • Švedska • Turska* • Ujedinjeno Kraljevstvo  • Ukrajina  •Vatikan
Autonomije, zavisne i druge teritorije Abhazija* • Ažarija* • Åland • Akrotiri i Dekalija •Džersi  • Krim • Farska ostrva • Gernzi • Gibraltar • Nagorno-Karabah* • Nahčivan* • Ostrvo Man • Turska Republika Severni Kipar**
* veliki deo teritorije je u Aziji
** država je u Zapadnoj Aziji, ali se smatra evropskom iz kulturnih, političkih i istorijskih razloga.
Položaj LGBT osoba u svetu
Svet
Položaj LGBT osoba u Africi
Afrika
Položaj LGBT osoba u Južnoj Americi
Južna Amerika
Položaj LGBT osoba u Severnoj Americi
Severna Amerika
Položaj LGBT osoba u Aziji
Azija
Položaj LGBT osoba u Okeaniji
Okeanija
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi