Pelud

Izvor: Wikipedia
Zrnca polena na latici cvijeta

Pelud, polen ili cvjetni prah je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama. Polen se sastoji od mnoštva mikrogametofita (polenskih zrnaca). Nauka koja proučava polen se zove palinologija i veoma je korisna u paleoekologiji, palentologiji, arheologiji i forenzici.

Struktura polena[uredi - уреди]

Svako zrnce polena sadrži vegetativne ćelije i generativne ćelije sa dva jedra. Zrnca dolaze u različitim oblicima, veličinama i površinskim oznakama karakterističnim za vrstu biljke. Većina zrnaca je sferičnog oblika. Najmanje polensko zrno proizvode biljke iz roda Myosotis (oko 6 µm)

Hemijski sastav[1][uredi - уреди]

U raznim smješama polena nađeni su sljedeći vitamini: tiamin (B1), riboflavin (B2), piridoksin (B6), nikotinska kiselina, pantotenska kiselina, folna kiselina, askorobinska kiselina (C), karotin, rutin i vitamini E i D. Detaljnom analizom je ustanovljeno da polen mnogih biljaka sadrži: silicijum, sumpor, bakar, kobalt, natrijum, željezo, aluminijum, kalcijum, magnezijum, mangan, fosfor, barijum, srebro, cink, hrom, stroncijum i druge mikroelemente. U njegov sastav ulaze i razne bjelančevine i slobodne amino-kiseline, za organizam važni fermenti katalaza, invertaza i neke organske kiseline, jabučna, vinska i mliječna. Djelovanjem fermenta koje pčele izlučuju prilikom nabijanja polena u saće u polenu dolazi nakon nekoliko sedmica do znatne izmjene tvari. Hemijski sastav i hranljiva svojstva razlikuju se između svježeg polena i polena u saću.

Oprašivanje[uredi - уреди]

Glavni članak: Oprašivanje

Oprašivanje je prenošenje polenskog praha s prašnika na stigmu tučka. Postoji više načina oprašivanja:

  • Samooprašivanje
  • Oprašivanje pomoću vjetra
  • Oprašivanje pomoću vode
  • Oprašivanje pomoću životinja

Polen u pčelarstvu[uredi - уреди]

Pčela skuplja polen sa cvijeta

Pčele sakupljaju cvijetni prah zato što sadrži bjelančevine, masti, šećere, vitamine i druge korisne supstance za njegovanje legla. Ako u košnicu iz prirode nema unosa cvjetnog praha, pčele zaostaju u razvoju i dobija se lošiji kvalitet pčela. Polenova zrnca raznih vrsta biljaka imaju određene i stalne veličine, boju i oblik. Ako gledamo pod mikroskopom polenova zrnca uzeta sa tijela pčele ili iz meda, po njihovoj veličini i obliku možemo odrediti koje je cvjetove posjetila pčela, odnosno od kojih biljaka potiče med. Veličina polenovih zrna raznih biljaka mnogo se razlikuju. U većini slučajeva ta zrna dostižu oko 0,015 - 0,050mm u razmjeri, a kod samo malo broja biljaka npr. tikava, 0,15 - 0,20mm. Po boji polena može se raspoznati od kojih je biljaka sakupljeno: bijeli sa maline, svijetložuti sa jabuka, zlatnožuti sa suncokreta i žutog kokosa, crvenožuti sa krušaka, tamnocrveni sa kajsije i kestena, smeđi sa bijele djeteline, žutozeleni sa hrasta, svijetlozeleni sa lipe, ljubičast sa facelije itd.

Također pogledajte[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]