Tikva

Izvor: Wikipedia
Tikva - Bundeva
Buča
Butternut tikvica
Tikvica

Tikve obuhvaćaju više vrsta i uzgajaju se u cijelom svijetu. Koriste se za ljudsku i stočnu hranu.

Vrste[uredi - уреди]

  • Tikvica je pravilna oblika, duga do 20 cm, svijetlozelene kore i sitnih sjemenki.
  • Buča je nešto veća od tikvice. Duguljasta je, svijetlozelene do bijele boje, (dok još nije posve zrele, nakon odstranjivanja kore, riba se na duge rezance i priprema kao varivo ili za savijaču - bučnicu). Starije buče tvrde kore su za stočnu hranu.
  • Bundeva ili pečenica je tikva koja je teška otprilike 10 kg i više. Kora bundeve je tanka i narančastoružićaste boje. Meso je žuto, debelo, brašnasto i slatko. Sjemenke su velike, duge do 2 cm.
  • Bundeva šećerka je tikva glatke kore i plavkastozelene boje. Duguljasta je pri vrhu, u sredini malo ulegnuta. Meso joj je narančaste boje, ukusno i slatko.
  • Patišon tikvica (kremasta vrtna tikvica) kod koje su manji plodovi prikladni za jelo. Boje je bijele do žućkaste. Na trećini ploda, uz peteljku, nalaze se nepravilna izbočenja, a preostali je dio kao i u drugih tikvica.

Po hranidbenoj vrijednosti i dijetetskoj važnosti vodeća je među povrćem. Ima šest puta više pektinskih tvari nego jabuka i cikla, bogata je vitaminom A, sadrži i vitamine C, E i skupinu vitamina B, ima kalijevih soli i željeza. Meso je posebno ugodna slatka okusa, što je osobito izraženo pri pečenju. Priprema se kao varivo, služi za umake, musake, može se kuhati, puniti palačinke i savijače, a od spomenute tikvice proizvode se i sokovi. Stariji plodovi se koriste kao i bundeve za pečenje. Danas se patišon tikvice često koriste u ugostiteljstvu.

Upotreba u kulinarstvu[uredi - уреди]

Sve navedene vrste tikvica i bundeva mogu se pripremati za jelo, bilo pečene, kuhane ili punjene.