Ostrów Mazowiecka
Ostrów Mazowiecka
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 52°48′N 21°53′E / 52.800°N 21.883°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Mazovjecko |
| Povjat | Ostrów |
| gradska prava | 1434.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Jerzy Bauer |
| Površina | |
| - Ukupna | 22.27 km²[2] |
| Visina | 110[2] |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Grad | 22,842[2] |
| - Gustoća | 1,026 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 07–300 [2] |
| Pozivni broj | 29[2] |
| Karta | |
  Ostrów Mazowiecka Pozicija Ostrówa u Poljskoj | |
Ostrów Mazowiecka je grad od 22,842 stanovnika[2] na istoku Poljske u Mazovjetckom vojvodstvu.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Ostrów leži u dolini rijeke Zapadni Bug, udaljen devedesetak km jugoistočno od Varšave. Kako se nalazi na trasi međunarnog autoputa 8 - Via Baltica prema Bjalistoku, on je značajno cestovno raskršće.[1]
Historija[uredi | uredi kod]
Ostrów je niknuo kao trgovište na lovištu mazovjeckih vojvoda. Gradska prava dobio je 1434. pod imenom Ostrowia, to je ime nosio sve do Druge Poljske Republike - 1926.[1]
Krajem 16. i početkom 17. vijeka izrastao je u jedan od najvećih gradova na istoku Mazovije, - velik zanatsko-trgovački centar.[1]
Nakon Treća Podjele Poljske - Ostrów je 1795. podpao pod Kraljevinu Prusku. Od 1807. je dio kratkotrajnog napoleonskog Varšavskog vojvodstva, a od 1815. je dio proruske Kongresne Poljske.[1]
Industrijski se počeo razvijati kad je 1893. do njega došla željeznica.
U vrijeme Ruske revolucije (1905.- 07.) i u Ostrowiji su održavane masovne demonstracije sa zahtjevima za nacionalno oslobođenje.[1]
Za Njemačke okupacije Poljske na periferiji grada su od 1941. do 43. djelovala sva zarobljenička logora za sovjetske zarobljenike. U Logoru Grady pomrlo (i pobijeno) oko 41 000 zarobljenika a u manjem Komorówu oko 24 000. U samom gradu je od nacističkog terora pomrlo i pobijeno oko 11 500 ljudi, mahom Židova.[1]
Oko 60% grada je razoreno u borbama za oslobođenje posljednih mjeseci Drugog svjetskog rata. Ostrów je obnovljen nakon rata, a od 1999. je administrativni centar vlastitog povjata.[1].
Privreda[uredi | uredi kod]
Ostrów je prvenstveno grad drvne industrije (tvornica namještaja Forte, građevinska stolarija), pored tog ima i tvornice koje proizvode kemikalije, mašine, elektroničke komponente, hranu, obuću i odjeću.[1]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Ostrow ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Ostrów Mazowiecka” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 26.08.2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Poland, Ostrołęka Subregion” (poljski). City population. Pristupljeno 26.08. 2021.
- ↑ „Miasta partnerskie” (poljski). Ostrow-Mazowiecka. Pristupljeno 27. 8. 2021.
