Opatija sv. Augustina u Canterburyju

Izvor: Wikipedia
Opatija sv. Augustina, Katedrala i Crkva sv. Martina u Canterburyju
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Augustine Abbey.jpg
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Registriran: 1988. (12. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, vi
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO
Canterburyjska vrata (bivši portal opatije)
Klaustar negdašnje opatije

Opatija sv. Augustina u Canterburyju je ruševina benediktinskog samostana u Canterburyju, Kent (Engleska) koji je 1988. god. upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog velikog utjecaja njegovog skriptorija i monaškog centra u kasno-gotičkoj srednjovjekovnoj Engleskoj i šire.

Koordinate: 51°16′41.26″N 1°5′17.54″E / 51.2781278, 1.0882056

Povijest[uredi - уреди]

Koncem 6. st., nakon pokrštenja kralja Ethelberta od Kenta, Sveti Augustin Kanterberijski je zasnovao samostan s crkvom unutar gradskih zidina. Samostan i crkvu su uništili Vikinzi u 9. i 10. st.

God. 978. nadbiskup Sveti Dunstan je podigao veću građevinu, posvećenu svetima Petru, Pavlu i Augustinu. Sredinom 11. st. u njoj je djelovao monah zlatar Spearhafoc koji je zahvaljujući svojoj čudotvornoj umjetničkoj vještini kasnije postao londonskim biskupom, a nestao je s draguljima koje je trebao ugraditi u krunu Edvarda III.

U 12. st. sve anglosaksonske građevine su zamijenjene većim, romaničkim, a u 13. st dodane su i druge poput klaustra, toaleta, nove kuhinje i velike spavaonice i prijemne dvorane.

U 14. st. izgrađen je veliki portal, pivnica i pekara, te ograđeni vinograd. Nakon potresa 1382. god., opatija je obnovljena i izgrađen je današnji portal (danas gradska vrata). Do 1500. god. opatijska knjižnica je brojala preko 2,000 knjiga, od kojih su mnoge proizvedene u opatijskom skriptoriju.

Nakon napuštanja opatije dio je pretvoren u palaču za Anu od Klevea, četvrtu ženu Henrika VIII. Koncem 17. st. njen vlasnik, Lord Edward Wotton je dao izgraditi park oko dvorca, no on je uništen, zajedno s dvorcem, u velikoj oluji 1703. god.

Danas su ruševine samostana, istočno od katedrale, UNESCO-va svjetska baština koja samo svojom veličinom govori o slavnoj prošlosti.

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]