Westminsterska palača
Palace of Westminster Houses of Parliament | |
|---|---|
 | |
| Mjesto | London |
| Država |  UK
|
| Vrijeme gradnje | 1840. - 1860.[1] |
| Otvorenje | 1870. |
| Vlasnik | Britanska država |
| Tip građevine | palača |
| Arhitektonski stil | Neogotika |
| Arhitekti i izvođači radova | |
| Arhitekt | Charles Barry i Augustus Pugin |
| Koordinate: 51°29′N 0°7′E / 51.483°N 0.117°E | |
| Web | www.parliament.uk |
Westminsterska palača (engleski: Palace of Westminster), poznata i kao Palača parlamenta ili jednostavno Westminster, je mjesto oba doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Gornjeg doma ili Doma lordova (House of Lords) i Donjeg doma - Doma komuna (House of Commons).[1]
Palača leži na lijevoj (sjevernoj) obali rijeke Temze u centru londonskog okruga City of Westminster, pored Westminsterske opatije i ostalih vladinih zgrada, Whitehall, Downing Street, itd. Westminsterska palača sa svojim istočnim tornjem na kojem je sat Big Ben postala je zaštitni znak Londona i cijelog Ujedinjenog Kraljevstva, velika turistička atrakcija i simbol za sve zgrade parlamenta.
Westminsterska palača je zajedno sa Westminsterskom opatijom i Crkvom sv. Margarete u Westminsteru uvrštena 1987. na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao primjer vrijedne arhitektonske baštine.[1][2]
Historija i karakteristike[uredi | uredi kod]
Po predanju na tom mjestu postojao je kraljevski dvor još od vremena danskoga kralja Knuta Velikog, Edwardu Ispovjedniku bio je premali pa je na istom mjestu podigao novi u 11. vijeku, kog je William I Osvajač proširio.[1] Taj dvorac je 1512. pretrpio velik požar, pa se od tog vremena nije upotrebljavao za kraljevsku rezidenciju, od 1550. dvorska kapela sv. Stjepana počela se upotrebljavati za zasjedanja Donjeg doma parlamenta, koji je dotad održavao sjednice u jednoj od dvorana Westminsterske opatije, a Gornji Dom uzeo je za svoje sjednice drugu dvoranu u dvorcu.[1]
Veliki požar 1834. uništio je stari dvorac od kog su ostale jedino zidine Westminsterske dvorane, Toranj dragulja (Jewel Tower), klaustri i kripta u kapeli sv. Stjepana.[1]
Natječaj za izgradnju novog parlamenta osvojio je arhitekt Charles Barry 1837., koji je predložio da se podigne u neogotičkom stilu, ponudivši to kao obnovu tradicije stare engleske gotike. Neizgorjele dijelove starog zdanja, osim nešto udaljenijeg Tornja dragulja, ukomponirao je u novi kompleks od preko 1 100 prostorija simetrično raspoređenih oko niza od dva atrija. Kamen temeljac položen je 1840. a građevinski radovi dovršeni 1860.[1]
Burryju je kod izgradnje i uređenja enterijera pomagao kolega Augustus Pugin, tadašnji veliki autoritet po pitanju gotičke arhitekture. Obojica su umrla a da nisu dočekala kompletno dovršenje i uređenje.
| Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva sv. Margarete u Westminsteru | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| |
| Registriran: | 1987. (11. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Kompleks Westminsterske palače prostire se na terenu od 8 hektara, glavna fasada uz Temzu duga je 265,8 metara. Dvije najveće dvorane u kompleksu su Gornji Dom (House of Lords) dug 29.5 m i Donji Dom (Commons) dug 21 m. Kompleks zaokružuju dva tornja na svakom njegovom kraju, Viktorijin toranj visok 102 m. sa zapada i Toranj sv. Stjepana, sa istoka na kom se nalazi slavni Big Ben visok 97.5 m.[1]
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, zgrada je pretrpila velika oštećenja od napada njemačke Luftwaffe, tad je dvorana Doma komuna uništena, pa je obnavljena do 1950.[1]
Kako god je bio velika kad su je osmislili njeni projektanti u 19. vijeku, palača je postala premala već polovicom 20. vijeka, pa je 1975. kupljena obližnja zgrada Norman Shaw i preuređena za potrebe vlade, ali je i to proširenje postalo nedovoljno pa je 2000. podignuta nova građevina Portcullis.
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Službene stranice Parlamenta (en)
- Houses of Parliament (na portalu Encyclopædia Britannica Online) (en)
| Engleska | Grad Bath • Palača Blenheim • Katedrala u Canterburyju s Opatijom sv. Augustina i Crkvom sv. Martina • Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona • Mlinovi doline Derwent • Durhamski zamak i katedrala • Hadrijanov zid (Granice Rimskog Carstva) • Korito Ironbridgea • Jurska obala • Kraljevski botanički vrtovi u Kewu • Liverpool • Greenwich • Saltaire • Stonehenge i Avebury s pripadajućim arheološkim lokalitetima • Kraljevski park Studley i Opatija Fountains • Londonski toranj • Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva sv. Margarete u Westminsteru | .svg){kind=small} |
|---|---|---|
| Škotska | Edinburgh, stari i novi grad • Antoninov zid (Granice Rimskog Carstva) • Forth Bridge • Neolitski Orkney • New Lanark • St. Kilda | |
| Wales | Industrijski krajolik Blaenavona • Zamkovi i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu • Akvedukt Pontcysyllte | |
| Sjeverna Irska | ||
| Gibraltar | ||
| Prekomorski teritoriji | Tristan da Cunha (Otok Gough i Nepristupačni otok) • Hendersonov otok (Pitcairnovo otočje) • St. George (Bermudi) | |
