Novi svet - prevod Svetog pisma

Izvor: Wikipedia
Unbalanced scales.svg   
Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena.
Molimo da članak razmatrate na razgovor.


New World Translation of the Holy Scriptures

Novi svijet prijevod Svetog pisma je suvremeni prijevod Biblije koga su izdali Jehovini svjedoci[1]. Prvi put je objavljena 1950. godine. Iako nije predstavljala prvo biblijsko izdanje Jehovinih svjedoka, bila je njihov prvi originalni prijevod s hebrejskih, grčkih i aramejskih biblijskih tekstova. Harper's Bible Dictionary navodi Novi svijet prijevod kao jedan od vodećih suvremenih prijevoda Biblije.[2]

Svojim odlikama i bogatim propratnim sadržajem, čiju je izradu znatno olakšala savremena računarska tehnologija, Sveto pismo - prevod Novi svet pomaže čitaocu da se udubi u proučavanje, pronađe zadovoljavajuće odgovore na svoja pitanja i dobro upozna Sveto pismo. Mnoštvo unakrsnih referenci i druge korisne odlike ovog prevoda pokazuju čitaocu da 66 knjiga Svetog pisma sačinjavaju jednu međusobno povezanu i nadahnutu celinu, jedinstveni tekst. Iz tog razloga, Odbor koji je radio na engleskom izdanju ovog prevoda ne koristi uobičajene nazive za dva glavna dela Biblije - "Stari zavet" i "Novi zavet". Oni smatraju da je Sveto pismo zapravo jedna nedeljiva celina, tako da niti jedan njegov deo nije zastareo, tj. "star". Isto tako, ovaj prevod sadrži oko 125 000 referenci koje čitaoca upućuju na druge odgovarajuće stihove, kao i registar biblijskih reči i fusnota, što će čitaocu biti korisno prilikom proučavanja celokupnog Svetog pisma.

Izdavači i prevodioci[uredi - уреди]

Ovaj prevod izdanje je pravnog tela koje zastupa Jehovine svedoke - Watch Tower Bible and Tract Society. Jehovini svedoci već preko 100 godina štampaju i distribuišu Biblije širom sveta na mnogim jezicima. Ovaj prevod izradio je jedan poseban Odbor sastavljen u tu svrhu. Svi članovi tog Odbora su Jehovini svedoci i budući da ni na koji način nisu želeli da ističu sebe, svi su izrazili želju da ostanu anonimni, čak i nakon svoje smrti.

Zašto je bio potreban ovaj prevod?[uredi - уреди]

Postoji više razloga zbog kojih je bio potreban jedan ovakav prevod Svetog pisma na našem jeziku. U svetu je tokom poslednjih godina objavljeno mnogo novih prevoda Biblije na različitim jezicima. Neki od njih omogućili su da se Biblija čita po prvi put na nekim jezicima. Međutim, novi prevodi se objavljuju i na jezicima na kojima već postoji neki prevod, pa čak i više prevoda. Zašto? "Nijedan prevod Biblije nikada se ne može smatrati konačnim. Prevodioci uvek moraju ići u korak s novim saznanjima na području izučavanja Biblije, kao i s promenama u jeziku" (Sakae Kubo i Volter Spekt)[traži se izvor od July 2011].

Isto tako, u 20.veku došlo je do velikog napretka u razumevanju hebrejskog, aramejskog i grčkog - jezika na kojima je prvobitno pisan tekst Biblije. Otkriveni su i rukopisi s biblijskim tekstom koji su stariji i tačniji od onih kojima su se služile ranije generacije prevodilaca Biblije. Zbog toga se ona u današnje vreme može prevesti tačnije i pouzdanije nego ikada pre[traži se izvor od July 2011].

Postoji još jedan važan razlog za idavanje ovakvog prevoda. Naime, u časopisu "Atlanski mesečnik" (eng.) iznesen je sledeći komentar u vezi sa stavovima u poslovnom svetu: "Izdavanje Biblija postao je unosan, veoma unosan posao."[traži se izvor od July 2011] Ponekad se iz želje da neki prevod Biblije bude što čitaniji i samim tim prodavaniji zapostavi tačnost.[traži se izvor od July 2011] Prevodioci jednog od novijih izdanja Biblije uzeli su sebi slobodu da izostave delove teksta koje su njihovi izdavači smatrali previše "dosadnim" za čitanje.[traži se izvor od July 2011] U jednom drugom prevodu Svetog pisma promenjene su reči i izrazi koji bi mogli zvučati uvredljivo današnjim čitaocima. Na primer, da bi prevod bio prihvatljiviji feministkinjama, prevodioci su Boga nazvali "Otac-Majka".[traži se izvor od July 2011] Za razliki od takvih prevoda, Novi svet prevod Svetog pisma trudi se dosledno prevesti tekst i smisao sa izvornih jezika.[traži se izvor od July 2011] Zato ga mnogi stručnjaci smatraju tačnim i pouzdanim.[traži se izvor od July 2011]

Neke odlike[uredi - уреди]

Jasna, čitka slova.

Stihovi grupisani u odlomke. Umesto da svaki stih predstavlja odlomak za sebe, više stihova je grupisano u zajednički odlomak kako bi se pomoglo čitaocu da prati tok misli biblijskih pisaca. U pesničkim delovima, kao na primer u Psalmima, zadržana je pesnička forma. Delovi teksta koji su pisani alfabetskim akrostihom takođe su odgovarajuće označeni.


Primer iz uzdanja na engleskom jeziku: Genesis 1:1-8

1 In [the] beginning God created the heavens and the earth.

2 Now the earth proved to be formless and waste and there was darkness upon the surface of [the] watery deep; and God’s active force was moving to and fro over the surface of the waters.

3 And God proceeded to say: “Let light come to be.” Then there came to be light. 4 After that God saw that the light was good, and God brought about a division between the light and the darkness. 5 And God began calling the light Day, but the darkness he called Night. And there came to be evening and there came to be morning, a first day.

6 And God went on to say: “Let an expanse come to be in between the waters and let a dividing occur between the waters and the waters.” 7 Then God proceeded to make the expanse and to make a division between the waters that should be beneath the expanse and the waters that should be above the expanse. And it came to be so. 8 And God began to call the expanse Heaven. And there came to be evening and there came to be morning, a second day.

Prevod ovog teksta na hrvatski: 1.Mojsijeva 1:1-8

1 U početku stvorio je Bog nebo i zemlju.

2 A zemlja je bila prazna i pusta, i tama se prostirala nad površinom bezdana vodenog, a Božji duh djelovao je nad površinom voda.

3 I Bog je rekao: “Neka bude svjetlost!” I nastala je svjetlost. 4 I vidio je Bog da je svjetlost dobra, i razdvojio je Bog svjetlost od tame. 5 Svjetlost je Bog nazvao dan, a tamu je nazvao noć. Tako je došla večer, pa jutro — dan prvi.

6 Bog je zatim rekao: “Neka bude svod između voda, i neka se razdijele vode od voda!” 7 Tada je Bog načinio svod i razdijelio vode, da jedne vode budu pod svodom, a druge vode nad svodom. I bilo je tako. 8 Svod je Bog nazvao nebo. Tako je došla večer, pa jutro — dan drugi.


Naslovi u zaglavlju. Nalaze se na vrhu većine stranica i omogućavaju čitaocu da u Bibliji brzo pronađe tekst koji traži.

Unakrsne reference. Na svakoj stranici nalaze se reference koje čitaoca upućuju na druge odgovarajuće stihove u Bibliji. Izdanje na našem jeziku sadrži oko 125 000 unakrsnih referenci. One pokazuju da gotovo za svaku pojedinost spomenutu u biblijskom tekstu postoji potvrda na nekom drugom mestu u Bibliji. Pažljivo upoređivanje stihova na koje upućuju unakrsne reference i odgovarajuća fusnota ispod teksta otkriva mećusobnu povezanost i sklad 66 biblijskih knjiga. To je dokaz da sve te knjige zapravo sačinjavaju jednu knjigu, jednu celinu. Unakrsne reference upućuju čitaoca na stihove s paralelnim mislima i opisima događaja; ukazuju na biografske i geografske podatke; povezuju proročanstva sa opisima njihovog ispunjenja; ukazuju na direktne citate ili identične izraze, rečenice ili čak cele stihove iz nekog drugog dela Biblije; mesta iz hebrejskog dela Svetog pisma koja govore o obeležjima saveza Zakona povezuju sa mestima u grčkom delu Svetog pisma koja opisuju njihovo ispunjenje. Sve to čitaocu omogućuje da dobro upozna Sveto pismo.

Fusnote. Navode dodatna ili drugačija moguća značenja nekih izraza i pružaju druga korisna objašnjenja. Razjašnjavaju kako se u Svetom pismu koriste neki izrazi (kao što su duša ili grob) važni za razumevanje njegovih osnovnih učenja; navode doslovan prevod; iznose objašnjenja nekih nerazumljivih pojedinosti i izraza, igara reči i idioma iz izvornog teksta; pružaju podatke o ličnim imenima i nazivima geografskih pojmova; navode protivvrednosti biblijskih novčanih jedinica i mera; upućuju na dodatna objašnjenja u "Dodatku" i slično.

Registar reči. Na kraju Biblije Novi svet - prevod Svetog pisma nalazi se "Registar biblijskih reči". On sadrži spisak izabranih reči i nekih stihova u kojima se one nalaze, a obično je naveden i kratak deo teksta kako bi čitalac video kontekst. Čitaocima će pri proučavanju od pomoći biti i "Registar fusnota".

Dodatak. Sadrži više kratkih tekstova o temeljnim biblijskim učenjima i srodnim temama (npr.: Božje ime u knjigama Svetog pisma, Duša, Šeol ili Had, Mučenički stub, Isus, Novac i mere u biblijska vremena, Tabela glavnih događaja iz Isusovog života i službe na zemlji itd.), kao i razne mape i druge ilustracije koji pomažu pri proučavanju Svetog pisma. Na početku "Dodatka" nalazi se sadržaj koji čitaocu pomaže da se lakše snađe. Od pomoći je za temeljno proučavanje Biblije.

Na kraju se nalazi članak pod naslovom "Biblijske teme za razgovor" koji sadrži preko 40 različitih tema. Ovaj dodatak pomaže čitaocu da se na jednostavan način upozna sa osnovnim bibljskim temama koje mogu biti zanimljive za razgovor na osnovu navedenih biblijskih citata. Isto tako, ovaj dodatak pruža izvrsnu pomoć za započinjanje i vođenje razgovora na temelju Biblije o temama koje najviše zanimaju ljude. Neke od tih tema su: Biblija, brak, crkva, duh, duša, Đavo i demoni, greh, Kraljevstvo, krst, krštenje, krv, likovi (ikone), Marija, molitva, pakao, praznici, sabat, smrt, spasenje, sudbina, trojstvo, uskrsenje, zlo, život.

Božje ime[uredi - уреди]

Jedan pravac u prevođenju Biblije koji najviše zabrinjava odnosi se na izbacivanje Božjeg imena, Jehova ili Jahve. U starim rukopisima biblijskih knjiga, Božje ime je napisano pomoću četiri hebrejska suglasnika, tzv. tetragramaton, koja se transliteriraju kao JHVH.

Tetragrammaton scripts.png

To jedinstveno ime pojavljuje se gotovo 7000 puta samo u tzv."Starom zavetu" (Izlazak 3:15; Psalam 83:18) i više od 200 puta u "Novom zavetu", što pokazuje da je Autor Biblije želeo da čitaoci budu upoznati s Njegovim imenom i da ga koriste.

Međutim, Jevreji su zbog sujevernog straha još u davnoj prošlosti prestali da koriste Božje ime u izgovoru. Takva sujeverna gledišta proširila su se kasnije i na hrišćanstvo. Postalo je uobičajeno da prevodioci Biblije zamenjuju Božje ime raznim titulama, kao na primer "Gospod". U mnogim današnjim prevodima uopšte se ne pominje Božje ime. Neki savremeni prevodi čak izostavljaju iz teksta reč "ime" u Jovanu (Ivanu) 17:6, gde stoje sledeće Isusove reči: "Objavio sam tvoje ime ljudima." Na primer, prema prevodu Aleksandra Birviša u tom stihu stoji: "Učinio sam da te oni upoznaju." (Vidi takođe članak Deset zapovijedi)

U tom pogledu, Novi svet prevod predstavlja svojevrsnu prekretnicu jer se u njemu Božje ime Jehova pojavljuje na svim mestima na kojima se pojavljuje u izvornim tekstovima Biblije. Posebno je vredno napomenuti da je to ime vraćeno i na 237 mesta u hrišćanskom, grčkom delu Svetog pisma.[traži se izvor od July 2011]

Vraćanje Božjeg imena, pored ostalog doprinosi i boljem razumevanju teksta Biblije. Na primer, u mnogim prevodima u Mateju 22:44 stoji: "Reče Gospod mome Gospodu." Ko se tu kome obraća? U prevodu Novi svet taj stih glasi ovako: "Jehova je rekao mom Gospodu", jer tako stoji i u Psalmu 110:1, koji je ovde citiran. Na taj način čitaoci mogu uočiti važnu razliku između Jehove Boga i njegovog Sina, Isusa Hrista.

Tačan prevod[uredi - уреди]

U ovom prevodu velika pažnja posvećena je tačnosti.[traži se izvor od July 2011] Prevodioci engleskog izdanja prevodili su direktno sa izvornih jezika - hebrejskog, grčkog i aramejskog - služeći se najboljim dostupnim tekstovima na tim jezicima. Kao temelj za prevod grčkog dela Svetog pisma korišten je tekst Vestkota i Horta, The New Testament in the Original Greek, a za prevod hebrejskog dela temelj je bila Kitelova Biblia Hebraica. Posebno se pazilo na to da se izvorni tekst prevede što je moguće doslovnije[traži se izvor od July 2011] , ali da istovremeno bude i lako razumljiv današnjim čitaocima. Mnogi stručnjaci su pohvalno govorili o tačnosti prevoda Novi svet[traži se izvor od July 2011], kao na primer prof. Benjamin Kedar, izraelski hebraista.[traži se izvor od July 2011]

Prevođenje[uredi - уреди]

Da bi se prevodiocima olakšao posao, razvijena je posebna metoda prevođenja Biblije koja objedinjuje proučavanje biblijskih reči i kompjutersku tehnologiju. Takođe je osnovana Služba za saradnju s prevodiocima koja im puno pomaže u prevođenju. Vodeće telo Jehovinih svedoka putem svog Odbora za pisanje pomno nadzire prevođenje Biblije na svim jezicima.

Kako teče rad na prevođenju? Najpre se formira prevodilački tim, koji se sastoji od nekoliko predanih Jehovinih svedoka. Iskustvo je pokazalo da prevodioci zajedničkim, timskim radom mogu napraviti bolji i kvalitetniji prevod nego kada bi radili nezavisno. Nakon formiranja tima, svi članovi dobijaju temeljnu obuku o snovnim principima prevođenja Biblije i o korišćenju računarskog programa posebno osmišljenog za to. Ovaj tim poučen je da prevod Biblije mora biti:

  1. tačan
  2. dosledan, koliko je to moguće
  3. doslovan, koliko to jezik dozvoljava
  4. lako razumljiv prosečnom čitaocu.

Međutim, prevođenje ne podrazumeva samo prenošenje reči s jednog jezika na drugi. Treba uložiti puno truda kako bi se odabrali odgovarajući izrazi na aktuelnom jeziku koji, u zavisnosti od konteksta, jasno prenose smisao biblijskog teksta. Pazi se i na gramatička i pravopisna pravila, kao i na stil. Lako je uočiti veliki trud koji je uložen u ovaj prevod. Prevod Novi svet lak je za čitanje, jasan i razumljiv, i tačno prenosi smisao izvornog teksta.[traži se izvor od July 2011]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

U prilog[uredi - уреди]

Neutralni[uredi - уреди]

Kritički[uredi - уреди]

Fusnote[uredi - уреди]

  1. koristeći besprofitnu korporaciju Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. i Međunarodno udruženje studenata Biblije iz Brooklyna
  2. "English Bible, The", Achtemeier, P. J., Harper & Row, P., & Society of Biblical Literature. Harper's Bible dictionary (1st ed.). Harper & Row: San Francisco 1985.