Megido
| Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Ber Ševa | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Izrael | |
| Registriran: | 2005. (29. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iii, iv, vi |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Megido (hebrejski: מגידו; arapski: المجیدو; Tell al-Mutesellim, grčki: Μεγιδδώ/Μαγεδδών, Megiddó/Mageddón; latinski: Mageddo; asirski: Magiddu, Magaddu, te Magidda i Makida na tablicama iz Amarne; staroegipatski: Maketi, Makitu i Makedo) je drevni grad koji je bio naseljen negdje od 7000. pr. Kr. do negdje 586. pr. Kr. Danas su od njega ostale samo ruševine (u 26 odvojenih slojeva) na brdu kod kibuca Megiddo u pustinji Negev u Izraelu.
Megido se nalazio na strateškom položaju na zapadnom rubu Jizreelske ravnice, na ulazu u jedini prolaz koroz planinski vijenac Karmel, kroz koji je vodio put iz Egipta u Asiriju. Obližnja planina Megido dala je ime Armagedonu, koji se spominje u Novom zavjetu, a što je grčki naziv za hebrejski izraz Har Megiddo, tj. "Gradina Megido".
God. 2005., Megido je, zajedno s gradovima Hazor i Tel Beer Ševa, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
Povijest[uredi | uredi kod]
Megido je bio važan grad-država na sjecištu nekoliko drevnih putova koji su povezivali Egiat i Asiriju i stoga su zbog njega vladari Bliskog istoka često ratovali s Egiptom. Nekolicina bitaka se dogodila kod Megida:
- Bitka kod Megida (1469. pr. Kr.) između egipatskog faraona Tutmozisa III. i koalicije kanaanaca koju su činili vladari Megida i Kadeša.
- Bitka kod Megida (609. pr. Kr.) između Egipta i Judejskog kraljevstva u kojoj je poginuo kralj Jošija.
- Bitka kod Megida (1918.), tijekom Prvog svjetskog rata, između Saveznika i Turske vojske.
U Starom zavjetu se spominje i pod hebrejskim imenom דרך הים (Derekh HaYam ili "Put prema moru"), te je za vrijeme Rimskog carstva bio važan dio istoimene vojne ceste Via maris.
U Novom zavjetu se spominje u knjizi Otkrivenja (Apokalipsa) u kojoj se navode budući događaji velike bitke na brdu kod Megida, tj. Armagedona, te je ovaj naziv postao sinonim za svršetak svijeta.
Megido je nenaseljen od 586. godine, iste godine kada su Babilonci uništili Salomonov hram u Jeruzalemu i odveli Izraelce u Babilonsko izgnanstvo. Stoga su građevine arheološkog lokaliteta ostali upravo onakvi kakvi su bili prije ove godine, neoštećene daljnom izgradnjom.
Danas je Megido izraelski nacionalni park i važna raskrsnica na glavnoj cesti koja povezuje središnji Izrael s Galilejom i sjevernim pokrajinama, te dolinu Jezreel kroz prolaz Wadi Ara s izraelskom morskom obalom.
-
Pogled s Megida na Jezreelsku dolinu i planinu Tabor -
Kružni oltar u hramu -
Gradska vrata -
Velike staje u Megidu -
Ruševine u središtu citadele
Izvori[uredi | uredi kod]
- Gordon Loud, The Megiddo Ivories (PDF) Arhivirano 2011-08-13 na Wayback Machine-u, Oriental Institute Publication 52, University of Chicago Press, 1939., ISBN 978-0-226-49390-9
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Ekspedicija u Megido (en)
- Megiddo na Bibleplaces.com Arhivirano 2015-12-08 na Wayback Machine-u (en)
- Nacionalni park Tel Megiddo Arhivirano 2011-07-19 na Wayback Machine-u službene stranice (en)
- Megiddo: Tell el-Mutesellim Arhivirano 2010-12-06 na Wayback Machine-u na Images of Archaeological Sites in Israel