Megido

Izvor: Wikipedia
Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Ber Ševa
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Tel megido.JPG

 Izrael

Megido na karti Izrael
Megido
Megido
Lokacija Megidoa u Izraelu
Registriran: 2005. (29. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Megido (hebrejski: מגידו‎; arapski: المجیدو; Tell al-Mutesellim, grčki: Μεγιδδώ/Μαγεδδών, Megiddó/Mageddón; latinski: Mageddo; asirski: Magiddu, Magaddu, te Magidda i Makida na tablicama iz Amarne; staroegipatski: Maketi, Makitu i Makedo) je drevni grad koji je bio naseljen negdje od 7000. pr. Kr. do negdje 586. pr. Kr. Danas su od njega ostale samo ruševine (u 26 odvojenih slojeva) na brdu kod kibuca Megiddo u pustinji Negev u Izraelu.

Megido se nalazio na strateškom položaju na zapadnom rubu Jizreelske ravnice, na ulazu u jedini prolaz koroz planinski vijenac Karmel, kroz koji je vodio put iz Egipta u Asiriju. Obližnja planina Megido dala je ime Armagedonu, koji se spominje u Novom zavjetu, a što je grčki naziv za hebrejski izraz Har Megiddo, tj. "Gradina Megido".

God. 2005., Megido je, zajedno s gradovima Hazor i Tel Beer Ševa, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Plan drevnog Megida

Povijest[uredi - уреди]

Megido je bio važan grad-država na sjecištu nekoliko drevnih putova koji su povezivali Egiat i Asiriju i stoga su zbog njega vladari Bliskog istoka često ratovali s Egiptom. Nekolicina bitaka se dogodila kod Megida:

U Starom zavjetu se spominje i pod hebrejskim imenom דרך הים‎ (Derekh HaYam ili "Put prema moru"), te je za vrijeme Rimskog carstva bio važan dio istoimene vojne ceste Via maris.

U Novom zavjetu se spominje u knjizi Otkrivenja (Apokalipsa) u kojoj se navode budući događaji velike bitke na brdu kod Megida, tj. Armagedona, te je ovaj naziv postao sinonim za svršetak svijeta.

Megido je nenaseljen od 586. godine, iste godine kada su Babilonci uništili Salomonov hram u Jeruzalemu i odveli Izraelce u Babilonsko izgnanstvo. Stoga su građevine arheološkog lokaliteta ostali upravo onakvi kakvi su bili prije ove godine, neoštećene daljnom izgradnjom.

Danas je Megido izraelski nacionalni park i važna raskrsnica na glavnoj cesti koja povezuje središnji Izrael s Galilejom i sjevernim pokrajinama, te dolinu Jezreel kroz prolaz Wadi Ara s izraelskom morskom obalom.

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Koordinate: 32°35′N 35°11′E / 32.583, 35.183