Koptski jezik

Izvor: Wikipedia
Koptski jezik
met rem en kēmɪ
Države govorenja Egipat
Regije govorenja -
Broj govornika praktički izumro od 17. stoljeća
Rang -
Klasifikacija afroazijski

 egipatski
  koptski

Službeni status
Služben u -
Regulatori -
Jezični kôd
ISO 639-1 -
ISO 639-2 cop
ISO 639-3 {{{iso3}}}
SIL -
p  r  u
Information icon.svg
Koptski natpis

Koptski jezik (ISO 639-3: cop), jedini član egipatske porodice jezika, porijeklom od staroegipatskog, kojim su se služili Kopti, potomci starih Egipćana koji nisu htjeli prihvatiti jezik i vjeru arapskih osvajača.

U Egiptu se, počevši od 4. vijeka, a posebno od druge polovice V stoljeća, nakon što se učvrstio monofizitizam, počela razvijati hrišćanska literatura na koptskom jeziku. Jezik se od vremena faraona razvijao, a pismo kojim se bilježio u kršćansko doba stvoreno je adaptacijom grčkog alfabeta.[1]

Koptski jezik imao je šest dijalekata, koji negdje do 16. stoljeća, nestaju jedan za drugim prodorom muslimanskih Arapa, koji su im nametnuli arapski jezik. Od šest koptskih narječja četiri su se govorila u Gornjem a dva u Donjem Egiptu. Najznačajnija su sahidijsko (Gornji Egipat) i bohairijsko (Donji Egipat). Najpoznatiji su prijevodi Ivanova evanđelja i Djela apostolskih napisana na asjutskom dijalektu. Danas je bohairski dijalekt, liturgijski jezik egipatskih kršćana monofizita.

Koptski jezik potekao je iz starog egipatskog jezika te se, prilikom izučavanja, na temelju njega mogao rekonstruirati stoljećima zaboravljen jezik hijeroglifskih spomenika.

Ranohrišćanska koptska literatura je važna, osim ostaloga, i zbog starih prijevoda otačkih spisa, a od 20. vijeka posebno zbog izučavanja gnostičke literature (vidi Knjižnica Nag Hamadi). Egipat zemlja papyrosa, tu je teren gdje se često zbivaju nova otkrivanja starih rukopisa.[1]

Veze[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Bibliografija[uredi - уреди]

  • Wolfgang Kosack: Lehrbuch des Koptischen.Teil I:Koptische Grammatik.Teil II:Koptische Lesestücke, Graz 1974.
  • Wolfgang Kosack: Der koptische Heiligenkalender. Deutsch - Koptisch - Arabisch nach den besten Quellen neu bearbeitet und vollständig herausgegeben mit Index Sanctorum koptischer Heiliger, Index der Namen auf Koptisch, Koptische Patriarchenliste, Geografische Liste. Christoph Brunner, Berlin 2012, ISBN 978-3-9524018-4-2.
  • Wolfgang Kosack: Schenute von Atripe De judicio finale. Papyruskodex 63000.IV im Museo Egizio di Torino. Einleitung, Textbearbeitung und Übersetzung herausgegeben von Wolfgang Kosack. Christoph Brunner, Berlin 2013, ISBN 978-3-9524018-5-9.
  • Wolfgang Kosack: Koptisches Handlexikon des Bohairischen. Koptisch - Deutsch - Arabisch. Verlag Christoph Brunner, Basel 2013, ISBN 978-3-9524018-9-7.
  • Westendorf, Wolfhart. 1965/1977. Koptisches Handwörterbuch. Heidelberg: Carl Winter.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]


Linguistics stub.png Nedovršeni članak Koptski jezik koji govori o lingvistici je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.