Marksistički feminizam

Izvor: Wikipedia
Ovaj članak je dio serije:
Marksizam
Karl Marx 001.jpg
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Komunizam
Kulturalna hegemonija
Izrabljivanje
Ideologija
Proletarijat
Gospodarstvo
Marksistička politička ekonomija
Radna snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne snage
Višak rada
Višak vrijednosti
Naknada za rad
Povijest
Kapitalistička proizvodnja
Klasna borba
Diktatura proleterijata
Izvorna akumulacija
Proleterska revolucija
Proleterska internacionala
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Historijski materijalizam
Dijalektički materijalizam
Socijalizam
Analitički marksizam
Autonomni pokreti
Feministički marksizam
Humanistički marksizam
Strukturalni marksizam
Zapadnjački marksizam
Istaknuti marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Vladimir Lenjin
Lav Trocki
Josif Staljin
Rosa Luxemburg
Mao Ce tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Frankfurtska škola
Louis Althusser
Paul Lafargue
Kritike
Kritike marksizma
Feminizam

Koncepti
Pokret  Teorija
Filmska teorija  Ekonomija
Feministička seksologija
Ženska prava
Profeminizam
Antifeminizam


Historija
Ženska historija
Feministička historija
Historija feminizma


Pravo glasa
Žensko pravo glasa
Kronologija  Sufražetkinja
Novi Zeland  U.K.  SAD


Valovi feminizma
Prvi  Drugi  Treći


Pod-tipovi


Prema državi ili regiji


Popis
Feministkinje  Literatura
Teme

 p  r  u 

Marksistički feminizam je pravac feminističke teorije koji smatra da je ukidanje kapitalizma kao društveno-ekonomskog sistema jedini način na koji bi se žene kao spol mogle osloboditi ugnjetavanja. Marksističke feministkinje vjeruju da je upravo kapitalizam izvor ekonomske nejednakosti, ovisnosti, političke zbrke i nezdravih društvenih odnosa između muškaraca i žena koje predstavljaju korijen ženskog ugnjetavanja.

Prema marksističkoj teoriji, pojedinca u kapitalističkkom društvu oblikuju klasni odnosi, odnosno ljudske sposobnosti, potrebe i interesi su određeni načinom proizvodnje koji karakterizira njihovo društvo. Marksističke feministkinje vide nejednakost spolova kao posljedicu kapitalističkog načina proizvodnje. Spolno ugnjetavanje je prema tome klasno ugnjetavanje, odnosno ženska podređenost muškarcima se vidi kao sredstvo (poput rasizma) za održavanje interesa kapitala i vladajuće klase. Marksističke feministkinje su tradicionalnu marksističku analizu proširile uspoređivanjem rada u kući s radom u kapitalističkim poduzećima.

Marksistički feminizam je predmet kritika od strane raznih pojedinaca i pokreta, bilo unutar bilo van feminističkog pokreta. Radikalne feministkinje ga napadaju zbog toga što, po njihovom mišljenju, stavlja naglasak na klasno društvo, a ne patrijarhat kao izvor ženskog ugnjetavanja. Austrijski ekonomist Ludwig von Mises je, pak, napao marksistički feminizam s tezom kako je nastanak klasnog društva zapravo ustanovio državni i pravni okvir na temelju koga će žene kroz historiju postupno ostvarivati svoja prava.

Bilješke[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]