Labudovo jezero

Izvor: Wikipedia
Labuđe jezero
Лебединое озеро
Swanlake015.jpg
Valcer labudica iz II čina
Autor Petar Iljič Čajkovski
Vaclav Reisinger
Libreto Vladimir Begičev i Vasilij Geltzner
Godina 1875. - 1876.
Praizvedba 4. mart 1877.
 Rusko Carstvo, Boljšoj teatar, Moskva

Labuđe jezero ili Labudovo jezero (ruski: Лебединое озеро) je najpoznatiji balet na svijetu u 4 čina, za koji je muziku napisao Petar Iljič Čajkovski između 1875. - 1876. [1]

Praizvedbu je imao 4. marta 1877. (20. februar po julianskom kalendaru) u moskovskom Boljšom teatru. [1]

Historija nastanka baleta[uredi - уреди]

Čajkovski je muziku za balet napisao po narudžbi Boljšog teatra za honorar od 800 rubalja po libretu koji su zajedno napisali Vladimir Begičev, tadašnji direktor moskovskih carskih teatara i baletan Vasilij Geltzner po njemačkoj bajci Der geraubte Schleier (Ukradeni veo). [1]Tu bajku prvi je objavio Johann Karl August Musäus između 1782. - 1986. u knjizi Volksmärchen der Deutschen. Inače slična bajka postoji i u Rusiji (Bijeli patak), čak je po radnji bliža, pa se predpostavlja da su autori napravili jednu mješavinu, uzeli radnju iz ruske a likove iz njemačke bajke. Koreografiju za premijeru napravio je Vaclav Reisinger, tadašnji baletmajstor Boljšog teatra. Premijera nije baš dobro prošla, ali se balet održao na repertoaru tog teatra do 1883. nakon ukupno 41 izvedbe.

Zastor za II. čin za moskovsku praizvedbu 1877.

Nakon smrti Čajkovskog balet je postavljen u Sankt Peterburgu u Marijinskom teatru 1895. Za tu izvedbu koreografiju su napravili Marius Petipa (1 i 3 čin) i Lev Ivanov (2 i 4 čin) uz neke korekcije na libretu koju je napravio kompozitorov brat Modest Čajkovski i korekcije na orginalnoj partituri (kraćenja) koju je napravio dirigent tog teatra Riccardo Drigo. [1]Ta izvedba postala je daleko popularnija pa se danas većina izvedbi Labuđeg jezera, reflektira na nju.

Ostale slavne izvedbe Labuđeg jezera zbile su se 1880. i 1882. Boljšoj teatar koreograf Joseph Hansen, po uzoru na moskovsku premjernu izvedbu. Nakon tog 1901. ponovno Boljšoj teatar koreograf Aleksandar Gorski, te londonska premijera 1911. u izvedbi Ballets Russes Sergeja Djagiljeva koreograf Mihail Fokin

Ana Sobeščnskaja kao Odette na premijernoj izvedbi u Moskvi 1877.

U ulogama Odette-Odile proslavile su se mnoge primabalerine; Pierina Legnani, Vera Trefilova, Olga Preobraženska, Ana Pavlova, Tamara Tumanova, Galina Uljanova, Maja Plisecka, Margot Fonteyn...

Lica[uredi - уреди]

  • Kraljica
  • Princ Siegfried (njen sin)
  • Benno (prinčev drug)
  • Wolfgang (učitelj princa)
  • Odette (kraljica labudova)
  • Von Rothbart (opaki čarobnjak koji pretvori Odette u labuda)
  • Odile (čarobnjakova kći)
  • ostali (labudice, dvorjani, prinčevi drugovi)

Sadržaj[uredi - уреди]

Prvi čin[uredi - уреди]

Park kraljevog dvora - Dan punoljetnosti princa Siegfrieda, dan stupanja u novi život i prihvatanja novih obaveza, ali u isti mah, oproštaj od mladalačkih sanja. Dan sreće i uzbuđenja. Prvi pozdravljaju princa dobri i vjerni sudruzi njegova djetinjstva i mladosti - Benno i Wolfgang (nastavnik), zatim njegovi vršnjaci - drugovi iz veselih igara i zabava. Žure se da pozdrave princa i svi ostali koji žive u njegovom zamku. Princ radosno prima pozdrave. Iz dalekih krajeva dolaze na svečanost prinčevi-vazali. Oni mu daju mač i viteški križ i polažu zakletvu na vjernost svome novom suverenu. Sada je on gospodar njihove zemlje i njihovog života. Ali nešto steže njegovo srce, pa žuri majci i pred njom, prvom damom kraljevstva, kleči na koljenima moleći je za savjet i pomoć. Svečanost se odužila, pa je princu počinje smetati buka raskošnog bala. Pošto je zabranio nastavniku i Bennu da pođu za njim, princ odlazi u lov sa svojim prijateljima.

Drugi čin[uredi - уреди]

Pusta obala divljeg jezera - Tu opaki Von Rothbart krije djevojke, koje je pretvorio u labudove. Samo ljubav mladića prema najlepšoj od njih - Odetti, može osloboditi djevojke zlog prokletstva i ubiti čarobnjaka, koji stalno čuva svoje zatočenice. Odjednom se na obali jezera pojavljuje se princ. On vidi Odettu i ostaje nepomičan, zgromljen njenom ljepotom i tajnom kojom je obavijena. Zli Rothbart se trudi da odvede djevojke i ne dopusti princu da se sretne sa Odettom, ali princ stiže prekrasnu devojku-labudicu. Ko je ona? Odakle je? Odgovor mu ne mogu dati nijeme djevojke - labudice. Kako im pomoći? Kako otkriti njihovu tajnu? kako ih osloboditi čarolije? Ranije pritajena osjećanja saučešća i nježnosti sad prožimaju princa.

Pokorne opakoj volji čarobnjaka, djevojke napuštaju obalu. Opraštajući se sa Odettom, princ se zaklinje da će se vratiti i osloboditi je. Ali zli Von Rothbart neće dozvoliti da princ ponovo priđe labuđem jezeru, da se još jednom sretne sa Odettom i učiniće sve da u srcu mladića utrne osjećaj ljubavi prema kraljici labudova.

Treći čin[uredi - уреди]

Bal u kraljevskom dvorcu - Skupljaju se gosti. Nevjeste plešu pred prinčevim tronom. Siegfrieda ne uzbuđuju nimalo. Na bal dolaze nepoznati gosti, fanfare najavljuju dolazak grofa Rothbarta. To je glavom i bradom čarobnjak Rothbart sa kćerkom Odile i svojom svitom. Opčinjem plesom koju svita izvodi, i očaran ljepotom Odile, Siegfried zaboravlja zakletvu datu Oddeti, pa brzopleto izjavljuje majci da je Odile njegova buduća izabranica. Odile traži od princa zakletvu da nije dao svoju riječ drugoj ženi, Siegfried se kune. U isti trenutak stanu udarati munje i počne potres. Gosti nestaju, princ pada onesvješten.

Četvrti čin[uredi - уреди]

Obala Labuđeg jezera - počinje bura. Uznemireni labudovi očekuju dolazak svoje kraljice Oddete. Ona se pojavljuje i veoma tužna priča prijateljicama o izdaji Siegfrieda. Princ dojuri izbezumljen, i moli Oddete za oproštaj, kune se da želi umrijeti zajedno s njom. Tad dolazi zli Rothbart i bori se sa princom. U isti mah se počinje bura na jezeru, pa udar groma ubija Rothbarta. Polako se sve stišava, čarobnjaštva isčezavaju, a zora obasjava dvoje zaljubljenih koji sretno koračaju u novi život.

Tema labudica[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]