Marijinski teatar

Izvor: Wikipedia
Marijinski teatar
Мариинский театр
Pogled na Marijinski teatar sa Teatarskog trga
Pogled na Marijinski teatar sa Teatarskog trga
Mjesto Sankt Peterburg
Država  Rusija
Otvorenje 2. oktobar 1860. [1]
Vlasnik Ruska država
Tip građevine teatar
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Alberto Cavos
koordinate: 59°55′N 30°17′E / 59.917, 30.283
Web www.mariinsky

Marijinski teatar (ruski: Мариинский театр) je jedna od najpoznatijih opernih i baletnih kuća na svijetu, smještena u centru Sankt Peterburga na Teatarskom trgu.

Marijinski teatar je dom Marijinskog baleta, Marijinske opere i Marijinskog okestra.

Historija[uredi - уреди]

Historija Marijinskog teatra veže se uz 12. jul 1783. kad je carskim dekretom osnovan teatarski komitet, a nakon toga u oktobru otvoren i Boljšoj kameni teatar na trgu koji je kasnije dobio ime - Teatarski trg. [2]

Glavna fasada

Službeno je Marijinski teatar svečano otvoren 2. oktobra 1860. kao carski teatar, nazvan je Marijinski po ženi tadašnjeg ruskog cara Aleksandra II. - Mariji. [1]Sve do 1880. u njemu se nije izvodio balet po kojem je kasnije zaradio svjetsku slavu. Od 1889. Marijinski teatar postao je dom Ruskog carskog baleta, koji je kasnije promjenio ime i postao Marijinski balet. [1]

Nakon Oktobarske revolucije - 1917. teatar je promjenio ime u Državni akademski teatar, tako se zvao sve do 1935. kad je ponovno promjenio ime u Državni akademski teatar - Kirov, u čast ubijenog lidera lenjingradske partijske organizacije, Sergeja Kirova (1886. - 1934.). To ime nosio je sve do raspada Sovjetskog saveza - 1991. kad mu je vraćeno prvo ime Marijinski teatar. [1]

Pogled na unutrašnjost teatra

Marijinski teatar je najpoznatiji po svom baletu, sa kojim poduzima česta gostovanja po svijetu. [1]

U dva vijeka djelovanja Marijinskog teatra, na njegovoj pozornici izredala se plejada velikih opernih pjevača: Fjodor Šaljapin, Ivan Jeršov, Sofija Preobraženska, uz brojne muzičare i baletane; Matilda Kšesinskaja, Ana Pavlova, Tamara Karsavina, Vaclav Nižinski, Marina Semjonova, Galina Uljanova, Rudolf Nurejev, Mihail Barišnjikov...[2]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "Mariinsky Theatre" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/319274/Mariinsky-Theatre. pristupljeno 22. 01. 2013. 
  2. 2.0 2.1 "History" (engleski). Mariinsky Theatre. http://www.mariinsky.ru/en/about/history_theatre/mariinsky_theatre/. pristupljeno 22. 01. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]