Juraj Haulik

Izvor: Wikipedia
Juraj Haulik nadbiskup zagrebački
Slika koja ilustrira članak Juraj Haulik
Biografija
Rođenje 20. april 1788.
Trnava, Habzburška Monarhija
Smrt 11. maj 1869. (dob: 81)
Zagreb, Austrougarska
Crkva/denominacija Rimokatolička crkva
Početak stolovanja 1837
Kraj stolovanja 1869
Précédent Aleksandar Alagović Josip Mihalović Suivant

Juraj de Varajlija Haulik (Trnava, 20. april 1788Zagreb, 11. maj 1869) je bio hrvatski kardinal, zagrebački biskup.

Biografija[uredi - уреди]

Teologiju i filozofiju je studirao u Trnavi, Ostrogonu i Beču. Zaslužan je za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne poslove, za osnivanje Matice ilirske, a njegovim nastojanjem utemeljeno je privredno društvo Svetog Jeronima i uredio park Maksimir. Zalagao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i narodni preporod u Hrvatskoj i odupirao se mađarizaciji. Godine 1852. postavljen je za prvog zagrebačkog nadbiskupa metropolita, a 1856. proglašen je za kardinala.

Nakon smrti Aleksandra Alagovićeva, 1837. godine, Haulik je došao na biskupsko mesto, a potom kao nadbiskup do smrti 1869. obavljao svoje pastirske dužnosti, politička i socijalna volja uspostavljala je na svim područjima drukčija merila vrednosti i korisnosti, pa se njegova crkvena politika ne može odvojiti od političke istorije Hrvatske, problem antagonizmima između Austrougarske.

U Hrvatskoj istoriji će se često naći ocena da je Haulik bio bečki čovek, od pouzdanik izbora i apsolutizama, čak u pozitivnom značenju govornika pred krunom kao nijedan hrvatski biskup ni pre ni posle njega. On je to zista i bio, kad je došao u Hrvatsku, gde će sav njegov politički život biti usredsređen na probleme odnosa sa Ugarskom, Haulik je znao iskorisititi trenutne okolnosti pa se stavio na stranu hrvatskog nacionalnog pokreta koliko mu je dopuštala njegova crkvena funkcija i uveliko omogućavala politička, kao namesnika banske časti i zastupnika hrvatskih interesa na zajedničkim saborima. Namesnikom banske časti bio je u periodu od 1840. do 1842. i od 1845. pa do proglašenja Josipa Jelačića banom 1848. godine.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Prethodi:
Aleksandar Alagović
nadbiskup Zagreba
1837–1869
Slijedi:
Josip Mihalović
Prethodi:
Franjo Vlašić
ban Hrvatske
1840–1842
Slijedi:
Ferenc Haller
Prethodi:
Ferenc Haller
ban Hrvatske
1845–1848
Slijedi:
Josip Jelačić