Jezero Kerkini

Izvor: Wikipedia
Jezero Kerkini
Kerkini lake 2.jpg
Pogled na jezero Kerkini
Lokacija Prefektura Ser
Koordinate 41°21′″N23°13′″E
Površina 37,688 km²
Zapremina 109.96 km³
Najveća dubina 10-15 m
Nadmorska visina 35 m
Najveća širina 5,65 km
Najveća dužina 14,490 km
Vrsta jezera umjetno, protočno
Države  Grčka

Jezero Kerkini (grčki: Λίμνη Κερκίνη) ili Butkovsko ezero (makedonski / bugarski: Бутковско езеро) nalazi se u Prefekturi Seres na sjeveru Periferije Centralna Makedonija, u sjeveroistočnoj Grčkoj pored granice sa Bugarskom.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Za antike se to jezero zvalo Prasias ili Presida. Ovo jezero je do 1932. zapravo bila velika močvara, tad je na jugoistočnom dijelu podignuta brana na rijeci Struma, tako je dobijeno jezero dužine 15 do 17 km, širine 5-7 km (ovisno o količini oborina). Brana je obnovljena i povišena 1980, tako da je danas dubina jezera povećana na 4 - 8 metara. Jezero je najdublje na jugoistočnom dijelu, kod brane, - dok je na sjeveru jako plitko, tako da često prelazi u blato. Jezero Kerkini je treće po površini u Grčkoj, vode jezera koriste se za navodnjavanje.

Jezero Kerkini, fotografija Vlahosa Vagelisa

Jezero Kerkini leži između planina Belasica i Krusia u Serskom polju. Glavna pritoka jezera je rijeka Struma, uz rijeku Kerkinitis sa planine Krusia i potoke sa planine Belasica i Krusia. Jezero varira površinom od 54 Km2 do 72 Km2, ovisno o sezoni i količini oborina.[1]Jezero Kerkini je treće po površini u Grčkoj, proglašeno je rezervatom prirode, zbog svoje bioraznolikosti.

Jezera Kerkini je veliki rezervat ptica selica iz Balkana, Mađarske, Crnog mora na putu do Egejskog mora. Uz jezero živi čak 227 vrsta ptica., od kojih nisu sve selice, a njih 76 su vrlo rijetke i ugrožene, 31 vrsta je zaštićena.

Izvori[uredi - уреди]

  1. V. Antoniadou, I. K. Konstantinou, V. Goutner, T. M. Sakellarides, T. A. Albanis, E. Bintoudi. PCB Levels and Accumulation Patterns in Waterbird Eggs and in Their Prey at Lake Kerkini, a North-Eastern Mediterranean Wetland of International Importance. Arch. Environ. Contam. Toxicol. 53, 249–260 (2007). DOI-Link

Eksterni linkovi[uredi - уреди]