Jasika (Kruševac)

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg
Ukoliko ste tražili vrstu drveta, pogledajte članak Jasika.
Jasika

Pošalji fotografiju

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Rasinski
Opština Kruševac
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 2040
Položaj
Koordinate 43°37′03″N 21°18′03″E / 43.6175, 21.300833
Vremenska zona srednjoevropska:
UTC+1
Nadmorska visina 140 m
Jasika na mapi Srbije
{{{alt}}}
Jasika
Jasika na mapi Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj 37252
Pozivni broj 037
Registarska oznaka


Koordinate: 43° 37′ 03" SGŠ, 21° 18′ 03" IGD
Jasika je naselje u Srbiji koje administrativno pripada opštini Kruševac u Rasinskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2040 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2063 stanovnika).

Sadržaj/Садржај

Geografija [uredi - уреди]

Jasika se nalazi severno od Kruševca, na levoj obali Zapadne Morave. Udaljena je samo 4 km od centra Kruševca. Zahvaljujući Moravi kao prirodnoj prepreki, Jasika je zadržala fizionomiju odvojenog prigradskog seoskog naselja i pored toga što se deo kruševačke industrije širi prema Jasici, odnosno prema desnoj obali Zapadne Morave. Pored toga što je u neposrednoj blizini Kruševca Jasika ima i druge prednosti svog geografskkog položaja. Ona je važna raskrsnica puteva za brojna naselja na pravcu Velika Drenova - Varvarin i Kruševac - Kragujevac.

Ime naselje nastalo je početkom 18. veka, jer je u ataru naselja bilo mnogo jasika, naročito u koritu Srnjanske reke, pa su prvi naseljenici dali ovo ime.

Po drugoj, manje verovatnoj verziji, koju je zabeležio Stanoje Mijatović, ovo naselje u doba kosovske bitke nazvano je Jasika, jer je carica Milica jednog dana, posmatrajući sa kule iz Kruševca, jasno videla svog sina Stevana kada se iz Jasike vraćao s vojskom. Tako je naselje najpre dobilo ime Jasnika, a kasnije od toga postala Jasika.

Demografija [uredi - уреди]

U naselju Jasika živi 1662 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,6 godina (39,4 kod muškaraca i 41,8 kod žena). U naselju ima 587 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,47.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka

Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1282 [1]
1953. 1367
1961. 1540
1971. 1702
1981. 1993
1991. 2063 2025
2002. 2108 2040
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2006 98.33%
Romi
  
17 0.83%
Crnogorci
  
4 0.19%
Makedonci
  
4 0.19%
Hrvati
  
1 0.04%
Rusi
  
1 0.04%
Muslimani
  
1 0.04%
Bugari
  
1 0.04%
nepoznato
  
3 0.14%


Reference [uredi - уреди]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze [uredi - уреди]


Naseljena mesta grada Kruševca

Begovo Brdo • Bela Voda • Belasica • Bivolje • Bovan • Bojince • Boljevac • Brajkovac • Bukovica • Buci • Velika Kruševica • Velika Lomnica • Veliki Kupci • Veliki Šiljegovac • Veliko Golovode • Veliko Krušince • Vitanovac • Vratare • Vučak • Gavez • Gaglovo • Gari • Globare • Globoder • Gornji Stepoš • Grevci • Grkljane • Dvorane • Dedina • Dobromir • Doljane • Donji Stepoš • Đunis • Žabare • Zdravinje • Zebica • Zubovac • Jablanica • Jasika • Jošje • Kamenare • Kaonik • Kapidžija • Kobilje • Komorane • Konjuh • Koševi • Krvavica • Kruševac • Kukljin • Lazarevac • Lazarica • Lipovac • Lovci • Lukavac • Ljubava • Majdevo • Makrešane • Mala Vrbnica • Mala Reka • Mali Kupci • Mali Šiljegovac • Malo Golovode • Malo Krušince • Mačkovac • Meševo • Modrica • Mudrakovac • Naupare • Padež • Pakašnica • Parunovac • Pasjak • Pepeljevac • Petina • Pozlata • Poljaci • Ribare • Ribarska Banja • Rlica • Rosica • Sebečevac • Sezemče • Slatina • Srndalje • Srnje • Stanci • Suvaja • Sušica • Tekija • Trebotin • Trmčare • Ćelije • Cerova • Crkvina • Čitluk • Šavrane • Šanac • Šašilovac • Šogolj • Štitare