Janjevci

Izvor: Wikipedia

Janjevci su hrvatska etnička pod-grupa koja je ime dobila po Janjevu, naselju u kosovskoj općini Lipljan. Potječu od trgovaca iz Dubrovnika koji su se u Janjevu naselili u 14. vijeku. Prvi put ih spominje papa Benedikt XI 1303. godine, kada je Janjevo navedeno kao sjedište katoličke župe Svetog Nikole.

Zahvaljujući svojoj katoličkoj vjeri, Janjevci su, iako manjina na Kosovu, uspjeli očuvati svoj identitet sve do modernog doba kada i službeno postaju dio hrvatskog etničkog korpusa. Od 1970-ih se bilježi migracija Janjevaca na područje tadašnje SR Hrvatske, prije svega Zagreb gdje će se stvoriti velika koncentracija Janjevaca u Dubravi.

Egzodus Janjevaca s Kosova počinje s raspadom Jugoslavije. Prvi veliki val se zbio 1992. godine kada su se Janjevci naselili na područje Voćina, koje je prije rata bilo naseljeno pretežno Srbima. Nakon Operacije Oluja Janjevci su se masovno naselili u Kistanje u blizini Knina, i to pretežno u domove odbjeglih Srba. Povratak Srba je nešto kasnije stvorio napetosti između doseljenika i povratnika, ali su se one smanjile nakon što su Janjevci napustili srpske domove i naselili se u novosagrađenim kućama koje čine Novo naselje u okviru Kistanja.

Posljednji val iseljenja se zbio nakon kosovskog rata kada je zabilježen i određen broj incidenata između Janjevaca i većinske albanske populacije. Nesigurnost, ali i siromaštvo su razlogom što se iseljavanje nastavilo. Tako je od otprilike 8.000 Janjevaca koji su na Kosovu živjeli 1991. godine danas tamo ostalo njih nekoliko stotina.